Sva prava zadržana

Gamifikacija omogućena

Hrvatska

Žensko

Buhtle s pekmezom

Ružice s pekmezom

Linzer torta s pekmezom

dolcela šećeri

Srca od integralnog brašna

<para>Neuravnotežena prehrana, stres, lijekovi i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremećaj crijevne mikroflore. Posljedica su brojne zdravstvene smetnje, od proljeva pa do smanjene funkcije imunološkog sustava. Danas se crijeva smatraju najvećim organom čovjekova imunološkog sustava. Ona su domaćin brojnim dobrim bakterijama, koje štite sluznicu crijeva i sprečavaju umnožavanje i djelovanje loših patogenih bakterija.</para><para>Posljednjih nekoliko godina mliječne industrije u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda sve više primjenjuju probiotike. Riječ je o pojedinačnim ili mješovitim kulturama živih mikroorganizama koje blagotvorno djeluju na organizam, poboljšavajući svojstva autohtone mikroflore probavnog sustava domaćina.</para><blockquote>
 <para>Kako bi ojačali imunološki sustav preporuča se kontinuirana upotreba fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike i prebiotike.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>Probiotici u prehrani</heading2><para>U humanoj prehrani kao probiotici najčešće se koriste bakterije mliječno-kiselog vrenja iz roda <emphasis>Lactobacillus</emphasis> - <emphasis>Lactobacillus acidophilus</emphasis> i <emphasis>Lactobacillus rhamnosus</emphasis> te roda <emphasis>Bifidobacterium</emphasis> - <emphasis>Bifidobacterium bifidum</emphasis>. Te bakterije prirodno su prisutne u crijevnoj flori čovjeka, a zajedno s ostalim bakterijama sudjeluju u održavanju bakterijske ravnoteže. U stanju su "prilijepiti se" na sluznicu crijeva i djelovati kao antagonisti prema patogenim bakterijama, uzročnicima mnogih bolesti.</para><para><emphasis>Bifidobacterium bifidum</emphasis> pokazala se vrlo otpornom na djelovanje želučane kiseline i pojedinih proteolitičkih enzima koji se luče u želucu i dvanaesniku. Ta bakterija štiti od proljeva, održava ravnotežu crijevne mikroflore i ublažava posljedice koje nastaju tijekom liječenja antibioticima.</para><blockquote>
 <para>Najistraženiji probiotik je , kojeg su izolirali mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali ga prema svojim inicijalima (LGG).</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para><emphasis>Lactobacillus acidophilus</emphasis> također je otporna na djelovanje želučane kiseline, a potiče djelovanje makrofaga, koji su sposobni inaktivirati ili čak potpuno uništiti mikroorganizme opasne i štetne za zdravlje.</para><para>Ipak, najistraženiji probiotik je <emphasis>Lactobacillus rhamnosus GG</emphasis>, kojeg su bostonski mikrobiolozi Goldin i Gorbach izolirali 1985. godine iz ljudskog probavnog trakta, i nazvali ga prema svojim inicijalima (LGG).</para><para>Brojna znanstvena istraživanja dokazala su njegov pozitivni utjecaj na zdravlje:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>jača obrambeni sustav organizma</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>zaustavlja rast patogenih mikroorganizama</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>utječe na sniženje lošeg (LDL) kolesterola</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>sudjeluje u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>poboljšava iskorištenje i utječe na metabolizam kalcija</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>obnavlja sluznicu crijeva nakon terapije antibioticima</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ubrzava oporavak od alergija</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>kontrolira naseljavanje bakterije <emphasis>Heliobacter pylori</emphasis> na sluznicu želuca</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>smanjuje učestalost pojave raka debelog crijeva.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Važna uloga prebiotika</heading2><para>Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (biljna vlakana, inulin, fruktooligosaharidi) koji povoljno utječu na organizam i poboljšavaju njegovo zdravlje selektivnom stimulacijom rasta i/ili aktivnosti jedne ili ograničenog broja bakterija u debelom crijevu.</para><para>Osim toga, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva. Dodatno svojstvo im je što pospješuju peristaltiku crijeva i skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal.</para><blockquote>
 <para>Voće, osobito banane, isto djeluje poput prebiotika, ali što je zrelije to je njihovo djelovanje slabije, pa se preporuča jesti što svježije.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Inulin je fruktooligosaharid koji se pojavljuje u više od 36 000 različitih biljaka. U znatnoj količini sadrže ga cikorija, čičoka, artičoke, poriluk, luk, bijeli luk i mnoge žitarice. Zbog male energetske vrijednosti (oko 1, 5 kcal/g) inulin i fruktooligosaharidi često se koriste kao niskokalorični zaslađivači. Posebno su dobri za dijabetičare, jer ne potiču izlučivanje inzulina. Osim što održavaju ravnotežu crijevne mikroflore, snižavaju razinu ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljšavaju omjer dobrog i lošeg kolesterola u korist dobrog kolesterola. Brojne studije pokazale su da fruktooligosaharidi povećavaju apsorpciju minerala.</para><para>Voće, osobito banane, također djeluju poput prebiotika, međutim, što je zrelije to je njihovo djelovanje slabije, pa se preporuča jesti što svježije voće.</para><heading2>Koristite probiotike</heading2><para>Kod starije populacije udio dobrih bakterija u crijevima postaje sve manji, što je razlog češćih infekcija i osjetljivosti probavnog kanala.</para><para>Kako bi zaštitili sluznicu želuca i ojačali imunološki sustav svima se, a posebno starijoj populaciji, preporuča kontinuirana upotreba fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike i prebiotike.</para>

Probiotici &#8211; dobre bakterije

<para>Znanstveno je dokazano da pojedine namirnice koje unosimo u organizam različito djeluju na raspoloženje. Pravilnim odabirom hrana nas može oraspoložiti, ali i spriječiti razvoj pojedinih bolesti.<pio:linebreak/></para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Potrebno je unositi kompleksne ugljikohidrate koji imaju nizak glikemijski indeks. Time se glukoza u krvi polako oslobađa, a osjećaj sitosti je duži.</para></blockquote><para>Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije, mozak iskoristi oko 20%, a što ćete bolje mozak hraniti, to će on bolje funkcionirati.</para><para>Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći previše kakav će ona efekt imati na njihovo raspoloženje. Hrana unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na dobro i na loše raspoloženje.</para><para>Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje.</para><heading2>Ugljikohidrati - prijatelji mozga</heading2><para>Različite vrste šećera različito djeluju na mozak. Glukoza, dekstroza, saharoza i visoko rafinirani šećeri koji se nalaze u slatkišima ulaze u krvotok vrlo brzo i izazivaju prekomjerno lučenje inzulina, koji je potreban kako bi šećer ušao u stanice pojedinih tkiva. Posljedica je naglo sniženje glukoze u krvi i pojava stanja hipoglikemije. U tom stanju osoba gubi koncentraciju, osjeća se razdražljivo, nervozno i pospano.</para><para>Kako bi to spriječili, potrebno je unositi kompleksne ugljikohidrate koji se nalaze u namirnicama bogatim biljnim vlaknima. Takve namirnice imaju nizak glikemijski indeks (GI), što znači da njihovi ugljikohidrati sporo ulaze u krvotok i ne izazivaju prekomjerno lučenje inzulina. Na taj se način glukoza u krvi polako oslobađa, ne izaziva stres i pospanost nakon konzumiranja, a osjećaj sitosti je duži.</para><para>Hrana koja najbolje utječe na rad mozga:</para><itemizedlist><listitem><para>Voće - grejp, jabuka, trešnja, naranča i grožđe imaju nizak GI. Voće ima niži GI od voćnih sokova, jer sadrži vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Tako su cijela jabuka ili naranča bolje za mozak od njihovog soka. Ipak, svježe iscijeđeni sok sadrži mnogo pulpe, pa je svakako bolji izbor od industrijskog.</para></listitem><listitem><para>Cjelovite žitarice – zobena kaša i mekinje imaju najniži GI, dok <emphasis>cornflakes</emphasis> i ostale žitarice prevučene šećerom imaju visoki GI.</para></listitem><listitem><para>Povrće i leguminoze – grah, grašak, mahune i leće imaju najniži GI, a krumpir i mrkva najviši.</para></listitem><listitem><para>Mliječni proizvodi – mlijeko i jogurt imaju nizak GI, nešto viši od leguminoza, ali niži od voća.</para></listitem></itemizedlist><heading2>Moćni kofein</heading2><para>Od davnina je poznato da kava uklanja jutarnju mrzovolju, podiže popodnevno raspoloženje i svakim ispijanjem izmami osmijeh na lice. Znanstveno je dokazano da kofein podiže raspoloženje i izaziva ovisnost, pa mnogi jutarnji ritual ispijanja kave nikako ne preskaču.<pio:linebreak/></para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Namirnice poput mlijeka, piletine i banana stimuliraju oslobađanje dopamina, odgovornog za stanje budnosti i mentalne oštrine.</para></blockquote><para>Za vrijeme studiranja česte su situacije kada je potrebno probdjeti cijelu noć kako bi se ispunile sve fakultetske obaveze. Brucoši, ali i oni stariji, koji su već upoznati s ritmom studentskog života, posežu za velikim količinama kave kako bi mogli savladati sve zadatke.</para><para>Ipak, treba biti na oprezu. Male doze kofeina mogu popraviti raspoloženje i djelovanje, dok velike mogu biti štetne za psihu i opće zdravlje.</para><heading2>Osjećajte se <emphasis>cool</emphasis> uz pravu hranu</heading2><para>Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva depresiju i zaboravljivost. Naime, njen nedostatak izaziva pad serotonina u mozgu, a to za sobom povlači i loše raspoloženje.</para><para>Plodovi mora često se nazivaju hranom za mozak. Razlog tome je što sadrže puno selena, minerala koji je u organizmu prisutan u tragovima, a vidljivo podiže raspoloženje. Istraživanjem se utvrdilo da i neznatan manjak selena kvari raspoloženje. Osim u morskim plodovima, selen je još prisutan u žitaricama i mesu.</para><para>Zbog svog neugodnog mirisa, češnjak se ili obožava ili izbjegava. Nekoliko istraživanja potvrdilo je da izaziva osjećaj ugode, otklanja umor, tjeskobu i razdražljivost.</para><para>Kapsaicin, koji je prisutan u ljutim <emphasis>chilli</emphasis> papričicama, potiče lučenje endorfina - hormona raspoloženja. Kao moguće objašnjenje osjećaja ugode navodi se da kapsaicin spaljuje živčane završetke na jeziku i u ustima, pa kako bi zaštitio od ozljede, mozak luči sredstvo protiv boli – endorfin, koji uzrokuje ugodnu omamljenost. Zbog toga neki postaju pravi ovisnici o njima.</para><para>Čokoladu mnogi smatraju antidepresivom, jer čim pojedemo i samo komadić, ona podiže naše raspoloženje i smanjuje napetost. Razlog tome je njen kemijski sastav. Teobromin, feniletilamin, triptofan, kofein samo su neki sastojci kojima se pripisuje da pridonose osjećaju ugode.</para><para>Namirnice poput mlijeka, piletine i banana izazivaju osjećaj ugode, jer stimuliraju oslobađanje neurotransmitera dopamina, odgovornog za stanje budnosti, mentalnu oštrinu i pojačanu aktivnost.</para><heading2>Korisni savjeti</heading2><para/><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Od ukupno unesene energije, mozak iskoristi oko 20%, a što ćete bolje mozak hraniti, to će on bolje funkcionirati.</para></blockquote><para>Zdrava i uravnotežena prehrana osnovna je pretpostavka dobrog zdravstvenog stanja i raspoloženja, i trebala bi vas zaštititi od nedostatka pojedinih nutrijenata koji mogu uzrokovati razdražljivost, umor i loše raspoloženje.</para><itemizedlist><listitem><para>Izbjegavajte grickalice i slatkiše koji često ne sadrže vitamine i minerale potrebne za održanje živčanog sustava.</para></listitem><listitem><para>Pripazite na unos željeza važnog za pravilno funkcioniranje mozga, jer njegov nedostatak može uzrokovati anemiju, čije su posljedice umor i problemi s koncentracijom.</para></listitem><listitem><para>Esencijalne masne kiseline, prisutne u tuni, lososu i sardinama, prava su hrana za mozak.</para></listitem><listitem><para>Izbjegavajte napitke koji sadrže kofein u večernjim satima, jer će vam poremetiti san i uzdrmati bioritam.</para></listitem><listitem><para>Suprotno uvriježenom mišljenju, alkohol ne djeluje stimulativno, već pridonosi depresivnosti, a pri povećanoj konzumaciji smanjuje funkcionalnost moždanih stanica i sposobnost koncentracije.</para></listitem></itemizedlist>

Hrana koja podiže raspoloženje

<para/><blockquote>
 <para>Istraživanja su pokazala da osobe koje su u djetinjstvu konzumirale više voća i povrća i dalje ih u većoj mjeri uključuju u svoju prehranu.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Dolaskom proljeća i toplijeg vremena obogatila se i ponuda svježeg voća i povrća na našim tržnicama. Unatoč tome što se danas gotovo tijekom cijele godine mogu kupiti namirnice kojima nije sezona, ipak se više razveselimo onima koja dozrijevaju u našim krajevima i koja stignu na naše tanjure ubrana dan-dva ranije. U prehranu svoje obitelji pokušajte uključiti sezonske namirnice kako bi obogatili svoj stol, povećali raznolikost okusa i uživali u plodovima našeg podneblja. To se pogotovo odnosi na svježe namirnice koje se kratkotrajno pojavljuju u ponudi, poput divljih šparoga ili šumskih jagoda.</para><para>Voće i povrće čine bogat izvor vitamina i minerala koji su neophodni za funkcioniranje našeg organizma, pa je vrlo važno uključiti ih u prehranu. Oni sadrže mnoge sastojke, poput dijetalnih vlakana, za koja su brojna istraživanja potvrdila da sprečavaju mnoge bolesti. Nakon navršenih 5 mjeseci života, u prehranu dojenčadi uključuju se kašice i sokovi od povrća i voća. Međutim, nakon navršene prve godine života, kada djeca već počnu sama birati, mnoga ih više ne žele jesti. Potrebno je poduzeti određene napore kako bi pravilna prehrana djece postala ugodna i stalna navika.</para><heading2>Djeca imaju svoju volju</heading2><para>Mnoga djeca odbijaju jesti voće i povrće. No, ne treba ih ni na što tjerati, jer se time može povećati odbojnost prema nekoj namirnici. Najbolji način rješavanja tog problema je da roditelji svakodnevno konzumiraju voće i povrće pred djecom, pa će nakon nekog vremena i djeca početi slijediti njihov primjer, kao što i u svemu drugome vole oponašati roditelje.</para><para>Djeci ne treba dozvoliti da sama odlučuju o namirnicama, jer ona odabir čine na osnovi okusa. Potrebno im je svakodnevno ponuditi različito voće i povrće. Količine ovise o starosnoj dobi, apetitu i razini tjelesne aktivnosti, no one ne moraju biti velike, jer bolje je da se unese i mala količina raznovrsnog voća i povrća nego ništa.</para><blockquote>
 <para>Često je mališanima ukusnija hrana bogata mastima i šećerima jer je punijeg okusa i slađa.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Vrlo je bitno djetetu svakodnevno dati na izbor više vrsta voća i povrća i nikad ne pretpostaviti da dijete ne voli neku vrstu, jer je njima potrebno više vremena da se odluče probati nešto novo.</para><heading2>Kako razvijati dobre navike</heading2><para/><blockquote>
 <para>U prehranu svoje obitelji pokušajte uključiti sezonske namirnice kako bi obogatili svoj stol, povećali raznolikost okusa i uživali u plodovima našeg podneblja.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Nekoliko koraka može vam pomoći kako bi postigli da djeca zavole voće i povrće:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Djeca vole jesti hranu u čijoj su pripremi i sudjelovala, pa je dobro pustiti ih da sama izaberu koje voće i povrće vole i ne nametati im svoj izbor.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Neka djeca sama operu ono što su izabrala i neka se upoznaju s različitim oblicima i bojama voća i povrća. Uz vašu pomoć, neka pripreme jednostavne salate i sami ih posluže.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kako bi ih još više zainteresirali, posadite povrće i neko začinsko bilje u vrt ili teglu i dozvolite djeci da se ona brinu za njihov rast.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>U svakom obroku treba uživati i, kad god je moguće, jesti s djecom. Istraživanja su pokazala da djeca, osobito tinejdžeri, koja jedu s roditeljima češće odabiru voće i povrće od onih koja ne jedu u društvu roditelja.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Djeci je važno na koji će način voće i povrće biti posluženo. Ponekad ih treba iznenaditi komadima voća i povrća izrezanog u različite oblike i poslužiti ih na tanjurima.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Djeca često više vole svježe od kuhanog povrća.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Držite u hladnjaku zdjelu opranog voća kako bi bila nadohvat ruke svaki put kada djeca dobiju želju za nečim slatkim.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za one koji se protive novim okusima, pokušajte jednom tjedno uvesti novo voće i povrće.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pokazalo se da je nekoj djeci potrebno 10 i više puta poslužiti neko voće ili povrće prije nego ga probaju.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pokušajte svježe narezano povrće poslužiti prije glavnog obroka, kad su djeca gladna.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Važne male upute</heading2><para>Da biste što bolje iskoristili darove prirode na tanjuru, pridržavajte se jednostavnih uputa:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Preporuča se sve voće i povrće, čak i ono kojima se guli kora, poput banana i naranči, dobro oprati kako bi se uklonile prisutne bakterije, pesticidi i insekti.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Namakanje se ne preporuča, jer se pritom vitamini topivi u vodi nepotrebno gube.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kuhanje provoditi što kraće vrijeme i u što manje vode.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Vrlo je bitno u prehranu uključiti voće i povrće različitih boja, jer je svaka boja nositelj različite kombinacije hranjivih tvari i fitokemikalija, koje pozitivno utječu na ljudsko zdravlje.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Istraživanja su pokazala da osobe koje su u djetinjstvu konzumirale više voća i povrća, njih i dalje uključuju u svoju prehranu. U mnogim zemljama provedene su kampanje 5 na dan, u kojima se promovira 5 ili više serviranja voća i povrća dnevno. Rezultati su pokazali da je kampanja imala dobar utjecaj na djecu i da je potaknula veliki broj djece na konzumiranje svježih proizvoda.</para>

Proljeće na tanjuru

<para>Propolis je ljekovit proizvod pčela medarica. Djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica, pa ga stručnjaci smatraju lijekom 21. stoljeća.</para><para/><blockquote>
 <para>Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema štetnih popratnih pojava, što je mana sintetskih antibiotika.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>U medicini se propolis primjenjuje kod stanja anemije, respiratornih problema, njege usne šupljine, u dermatologiji, za povećanje imuniteta organizma, kod infekcija probavnog trakta, zaštite jetara te u kozmetici jer utječe na brzu regeneraciju tkiva i ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje.</para><heading2>Pčelinji proizvod</heading2><para>Propolis je ljekoviti proizvod, smolaste konzistencije, žute do tamnosmeđe boje, slabog mirisa koji pčele medarice (<emphasis>Apis melifera L</emphasis>.) skupljaju s pupoljaka i kore drveća. Pčele ga rabe za zatvaranje pukotina unutar košnice, poliranje saća koje služe kao skladišta za med, cvjetni prah i kao kolijevka za ličinke, zatim za regulaciju temperature i balzamiranje uljeza koje ne mogu odstraniti iz košnice.</para><para>Njegovim se isparavanjem u pčelinjoj zajednici stvaraju nepovoljni uvjeti za razvoj bakterija i gljivica koje mogu ugroziti zdravlje zajednice. Od jedne pčelinje zajednice na godinu se skupi između 150 i 400 grama propolisa.</para><para>Naziv propolis potječe od grčke riječi <emphasis>pro</emphasis> - prije ili ispred i <emphasis>polis</emphasis> - grad, zbog upotrebe propolisa za izgradnju i regulaciju ulaza u košnicu. Propolis se kao naziv upotrebljava u gotovo svim dijelovima svijeta.</para><para>Povijesni zapisi pokazuju da je propolis bio važan i cijenjen proizvod u medicini Egipćana, Babilonaca, Arapa, Grka, Rimljana i drugih starih naroda. U zapisima 12. stoljeća opisano je liječenje usne šupljine i ždrijela, kao i karijesa ljekovitim propolisom.</para><heading2>Kemijski sastav</heading2><para>Podrijetlo tvari u propolisu potječe iz triju izvora - biljnih izlučevina, sekrecijskih supstancija pčelinjeg metabolizma i tvari dodanih u vrijeme njegove dorade. Kemijski sastav propolisa još nije u potpunosti razjašnjen. U jednoj analizi propolisa u Engleskoj samo je u jednom primjerku otkriveno 150 sastojaka (Greenaway, 1990.), ali ubrzo ih je izolirano 180.</para><para>Sastav propolisa ovisi o vrstama bilja u obitavalištu pčela. Propolis se razlikuje po boji, mirisu i vjerojatno po ljekovitim svojstvima, ovisno o sastavu i godišnjem dobu. Poznato je da propolis sadrži razne smole i smolama slične tvari, balzame i eterična ulja, vosak, pelud, flavonoide, mineralne tvari te takozvane <emphasis>biljne hormone</emphasis>.</para><para>U biljnom su svijetu flavonoidi inače široko rasprostranjeni, a uloga im je zaštita biljaka od patogena iz okoline. U propolisu su zastupljeni brojni flavonoidi: galangin, kvercetin, krizin, kempferol, apigenin, pinocembrin, pinobaksin.</para><heading2>Svojstva propolisa</heading2><para>Na temperaturi između 25 i 45°C propolis je mekan, podatan za oblikovanje i ljepljiv. Na temperaturi nižoj od 15°C postaje krut i lomljiv, a na onoj iznad 45°C gumasto ljepljiv. U tekuće stanje najčešće prelazi na temperaturi između 60 i 70°C. Za neke uzorke točka topljivosti je i iznad 100°C.</para><para/><blockquote>
 <para>Propolis je ljekovit proizvod pčela medarica i djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica, pa se smatra lijekom 21. stoljeća.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Zbog svojega sastava propolis djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica. Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema štetnih popratnih pojava, što je mana sintetskih antibiotika.</para><para>Kao snažan antioksidant učinkovito djeluje protiv slobodnih radikala, koji se danas smatraju uzročnicima mnogih, pa i najtežih bolesti, poput ateroskleroze, katarakta, starenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.</para><para>Propolis se također upotrebljava u stomatologiji kao sredstvo u liječenju paradentoze i za jačanje zubnog mesa. Preventivno djeluje kod upale grla, a iznimno dobre rezultate postiže u liječenju infekcija, opeklina, otvorenih rana te čireva probavnog sustava.</para><para>Novija istraživanja sve više potvrđuju da jača imunološki sustav te ima neposredni antikancerogeni učinak. Stoga ga mnogi stručnjaci smatraju zlatnim proizvodom košnice i lijekom 21. stoljeća.</para><heading2>Nova otkrića</heading2><para>Istraživanja domaćih znanstvenika dokazala su utjecaj pčelinjih proizvoda na tumore. Zbog specifičnog sastojka flavonoida, kojeg najviše ima u medu, propolisu i peludu, u kombinaciji s ostalim terapijskim lijekovima postiže se uspjeh u prevenciji i liječenju tumora, zasad u pokusnih životinja.</para><para>Istraživanje provedeno na pokusnim životinjama sa spontano nastalim te izazvanim tumorima pokazalo je da pčelinji proizvodi pospješuju djelovanje drugih lijekova, poput citostatika, u liječenju tumora. S druge strane, znatno smanjuju nepoželjne učinke lijekova ili zračenja na zdrave stanice jer omogućuju njihovo zadržavanje isključivo u tumorskoj stanici.</para><para>Izravan učinak na prevenciju i liječenje tumora u pokusnih životinja ima vodena otopina propolisa koja sadrži čak desetak flavonoida, a to postiže stimulacijom imunološkog sustava, uklanjanjem slobodnih radikala (odgovornih za starenje, za nastanak tumora ili nekih drugih bolesti) te izazivanjem programirane smrti tumorskih stanica.</para><heading2>Primjena propolisa</heading2><para>Danas se zbog svojih svojstava poprilično upotrebljava u apiterapiji - primjeni pčelinjih proizvoda u liječenju ljudi i životinja.</para><para>U medicini se propolis primjenjuje kod stanja anemije, respiratornih problema, njege usne šupljine, u dermatologiji (regeneracija kože, čirevi, ekcemi, lezije, rane), kod povećanja imuniteta organizma, infekcija probavnog trakta, zaštite jetara te kao pomoć pri mnogim drugim problemima.</para><para>Veliku primjenu propolis ima i u kozmetici jer utječe na brzu regeneraciju tkiva i ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje.</para><heading2>Oblici i čuvanje</heading2><para>Proizvodi na bazi propolisa dolaze na tržište u različitim oblicima:</para><para/><blockquote>
 <para>Na našem je tržištu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije 20 posto i više.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>alkoholnim otopinama</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>bezalkoholnim otopinama</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>uljnim kapima</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>sprejevima za usnu i nosnu šupljinu</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>mastima i kremama</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>tabletama i kapsulama</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Ti proizvodi dolaze ili kao čisti propolis ili kao propolis obogaćen ekstraktima drugog ljekovitog bilja. Za liječenje se propolis obično primjenjuje s medom ili drugim pčelinjim proizvodima.</para><para>Na našem je tržištu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije 20 posto i više. Takva otopina propolisa može se uzimati pomiješana s medom. U šalicu se stavi žlica meda i na med nakapa propolis te dobro promiješa sve dok se ne dobije mutna masa meda. Mješavina se može uzeti sama i topiti što dulje u ustima ili se upotrebljava kao namaz na kruh ili se pak ulijeva u hladni ili mlaki napitak.</para><para>Mogućnost alergije na propolis vrlo je rijetka. Preporuka je da se započne s manjim brojem kapi od preporučene doze postupno povećavajući dozu. Dojenčad do jedne godine ne smije uzimati alkoholnu otopinu propolisa s medom, a za djecu vrtićke dobi svakako se treba posavjetovati s liječnikom.</para><para>Propolis je prilično stabilan, ali preporuča se njegovo pravilno čuvanje. Potrebno ga je držati u hermetički zatvorenim posudama, na tamnom mjestu pri temperaturi od 10 do 12°C, daleko od toplinskih izvora. Isto tako, ne preporuča se miješanje starog i novog propolisa. Tijekom 12 mjeseci pravilnog skladištenja propolis će izgubiti vrlo malo ili gotovo ništa na svojim antibakterijskim svojstvima.</para>

Zdravlje iz propolisa

mozzarella

<para/><blockquote>
 <para>Vitamin D otporan je na visoke temperature, nije topiv u vodi, pa se prilikom kuhanja i pripremanja hrane u vodi ne gubi.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Vitamin D otkriven je dvadesetih godina prošlog stoljeća, a 1922. godine dobio je sadašnji naziv. Godine 1925. otkriveno je da se pomoću ultraljubičastih zraka može proizvoditi u koži, pa se zbog toga ne smatra esencijalnim vitaminom, jer ga osobe koje se dnevno izlažu sunčevom svjetlu ne trebaju unositi hranom.</para><para>Poznato je više aktivnih spojeva vitamina D, ali najvažniju ulogu imaju oblici ergokalciferol, ili vitamin D2, i kolekalciferol, ili vitamin D3. Ergokalciferol nastaje iz provitamina ergosterola, koji je biljnog podrijetla, a kolekalciferol se prirodno proizvodi u koži iz kolesterola pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Bilo da je u organizam unesen u hranom, ili da je stvoren pod utjecajem sunčevih zraka, vitamin D se u bubrezima transformira u aktivni oblik kalcitriol, oblik steroidnog hormona. Zajedno s vitaminaima A, E i K, spada u vitamine topive u mastima.</para><heading2>Uloga u organizmu</heading2><para>Glavna je uloga vitamina D, odnosno aktivnog oblika kalcitriola, održavanje ravnoteže kalcija u organizmu. Njegova je uloga kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, te koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju. Ako u tijelu ima dovoljno kalcija, manje će ga se apsorbirati iz hrane, a ako ga ima premalo, apsorbirat će ga se više.</para><para>Ako u hrani koju svakodnevno unosimo u organizam nema dovoljno kalcija, tijelo će kalcij uzimati iz kostiju, jer je u njima pohranjeno oko 95% tjelesnog kalcija, i koristiti ga za ugradnju u membrane stanica i za neke druge funkcije neophodne za život. Ukoliko tijelu nedostaje vitamin D, kalcij unesen u organizam neće se moći apsorbirati, pa se kao posljedica toga kod odraslih ljudi javlja osteomalacija i osteoporoza, a kod djece rahitis.</para><para>Rahitis je tipična bolest uzrokovana nedostatkom kalcija i fosfora, gdje kosti postaju mekane, zbog čega mogu nastati deformacije, osobito kostiju pod opterećenjem. Najčešći simptomi kod djece su iskrivljene noge i kralježnica, izbočena koljena, te deformacija zdjelice i prsnog koša. S obzirom da se kosti kod djece još razvijaju, može doći do poremećaja u okoštavanju.</para><para>Vitamin D važan je i za apsorpciju fosfora, drugog važnog sastojka kostiju i zubi. Nedostatak kalcija i fosfora kod djece može uzrokovati nedovoljno stvaranje zubne cakline, što kasnije dovodi do propadanja zubi.</para><heading2>Još neke važne funkcije</heading2><para/><blockquote>
 <para>Bilo da je u organizam unesen hranom, ili da je stvoren pod utjecajem sunčevih zraka, vitamin D se u bubrezima transformira u aktivni oblik.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Novija istraživanja pokazala su da aktivni oblik kalcitriol utječe na beta-stanice gušterače, koje luče inzulin, pa se kod ljudi kojima nedostaje vitamin D javljaju poremećaji u izlučivanju inzulina.</para><para>"Bilo da je u organizam unesen hranom, ili da je stvoren pod utjecajem sunčevih zraka, vitamin D se u bubrezima transformira u aktivni oblik."</para><para>Vitamin D primjenjuje se i u liječenju nekih oblika raka, jer se pokazalo da kalcitriol utječe na rast i diferencijaciju stanica kože i stanica važnih za imunitet tijela. Koristi se i u liječenju nekih autoimunih bolesti, kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis i šećerna bolest.</para><heading2>Koliko je vitamina D potrebno?</heading2><para>Smatra se da je izlaganje kože tijela suncu 10-15 minuta dvaput tjedno dovoljno da se osiguraju adekvatne količine vitamina D. Međutim, valja naglasiti da upotreba krema za sunčanje smanjuje proizvodnju vitamina D i do 95%.</para><para>Onečišćeni zrak može blokirati ultraljubičaste zrake, pa osobe koje žive u velikim gradovima s razvijenom industrijom, kao i one koje izbjegavaju izlaganje suncu, trebaju vitamin D unijeti prehranom.</para><para>Adekvatni unos vitamina D za osobe do 50 godina starosne dobi je 200 IJ/dan (5 mikrograma), za osobe od 51 do 70 godina 400 IJ/dan (10 mikrograma), a za osobe starije od 70 godina 600 IJ/dan (15 mikrograma). Za trudnice i dojilje preporuča se unos od 200 IJ/dan (5 mikrograma).</para><heading2>U velikim dozama je toksičan</heading2><para>Vitamin D smatra se najtoksičnijim vitaminom. Trovanje vitaminom D ne događa se od pretjeranog izlaganja suncu, a vrlo se rijetko može pojaviti i zbog unosa hrane, osim kod konzumiranja velike količine ribljeg ulja. Uzrok hipervitaminoze D najčešće je nekontrolirani unos suplemenata vitamina D.</para><para>Budući da je topiv u mastima, ne može se iz organizma eliminirati mokraćom poput vitamina koji su topivi u vodi. Posljedica unosa velikih količina vitamina D je nakupljanje u masnom tkivu, što može dovesti do brojnih nuspojava. Simptomi trovanja su gubitak apetita, glavobolja, mučnina, povraćanje, žeđ, slabost u mišićima, bolovi u zglobovima, nedostatak orijentacije. U težim stadijima trovanja dolazi do nepovratnog odlaganja kalcija u bubrezima, srcu, krvnim žilama i drugim organima, što može dovesti do smrti.</para><para>Procijenjeno je da unos manji od 10 000 IJ/dan kod zdravih odraslih osoba ne uzrokuje toksičnost.</para><heading2>Izvori vitamina D</heading2><para>Vitamin D prisutan je većinom u namirnicama životinjskog podrijetla. Najbogatiji prirodni izvor su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, poput sardine, lososa i sleđa. Dobar izvor vitamina D su i žumanjak jajeta, maslac i jetra, iako količine mogu varirati. Mliječni proizvodi nisu bogati vitaminom D, pa se mlijeko često obogaćuje ovim vitaminom. Proizvodi biljnog podrijetla sadrže vrlo male količine ovog vitamina, pa se zato često njime obogaćuje i margarin.</para><para>Vitamin D otporan je na visoke temperature, nije topiv u vodi, pa se prilikom kuhanja i pripremanja hrane u vodi ne gubi. Otporan je i na sušenje i dimljenje ribe, pasterizaciju i sterilizaciju mlijeka i sušenje jaja. Stabilan je u kiselim i lužnatim sredinama. Nestabilan je jedino na svjetlu i u prisutnosti kisika.</para>

Vitamin D &#8211; zaštitnik kosti

<para/><blockquote>
 <para>Termičkom obradom i u najdubljim slojevima mesa se mora postići temperatura od 70ºC, barem u trajanju od pola sata.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Toplo vrijeme često nas mami na aktivnosti i druženja u prirodi. Planiraju se vikendi na otvorenom i nezaobilazni roštilj. Da bi uživanje bilo potpuno, važno je naučiti osnovna pravila postupanja s namirnicama i kako spriječiti trovanje hranom koja je osjetljiva na visoke temperature.</para><para>Trovanje hranom često izazivaju bakterije u hrani kojom se nije rukovalo pravilno ili nije termički dobro obrađena. Takva hrana može imati normalan izgled, miris i okus, a ipak biti opasna za zdravlje. Posebno rizične skupine kod trovanja hranom su mala djeca, trudnice, starije osobe i osobe koje već boluju od neke bolesti.</para><heading2>Opasna salmonela</heading2><para>Iako su salmonele primarno paraziti crijeva životinja, one mogu iz crijeva prijeći u krv i rasprostraniti se po cijelom organizmu. Tako se mogu naći u različitim tkivima svoga domaćina, izlučivati se mlijekom, a kod peradi se mogu naći u bjelanjku i žumanjku jajeta. Za ljude su važne upravo one salmonele koje su paraziti životinja, a čije meso i druge proizvode koristimo za prehranu.</para><para>Neke vrste mesa, kao što su piletina i puretina, posebno su rizične. Istraživanja su pokazala da na pojedinim farmama može biti zaraženo 6-10% mesa svježih pilića. Osim toga, ako je mlijeko kontaminirano, salmonele se mogu naći u vrhnju, siru i ostalim mliječnim proizvodima.</para><para>Postoji više od 2 200 tipova salmonela. Nađu li se u dovoljno velikom broju, u probavnom traktu čovjeka izazivaju akutnu upalu tankog i debelog crijeva. Da bi izazvale bolest kod čovjeka, hranom je potrebno unijeti više desetaka tisuća do više milijuna bakterija. Možda zvuči nevjerojatno, ali jedna bakterija može se razmnožiti u više od dva milijuna bakterija za samo sedam sati, a za 24 sata nastane ih i do osam milijuna.</para><heading2>Prevencija zaraze</heading2><para>Vrlo je važno ne pružiti bakterijama uvjete pod kojima se one brzo razmnožavaju. Kako je bakterijama za razvoj potrebna vlaga, sušenjem određenih namirnica možemo usporiti ili zaustaviti razvoj bakterija, a time ih i sačuvati od kvarenja.</para><para/><blockquote>
 <para>Trovanje hranom često izazivaju bakterije u hrani kojom se nije rukovalo pravilno ili nije termički dobro obrađena.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Treba voditi računa da hrana bude što kraće u zoni opasne temperature, između 4 i 70°C. Da bi se usporilo razmnožavanje bakterija, svježe namirnice potrebno je čuvati na temperaturi ispod 4ºC.</para><para>Termičkom obradom u najdubljim slojevima mesa mora se postići temperatura od 70ºC, barem u trajanju od pola sata. Stoga budite strpljivi i pecite meso na roštilju na umjerenoj vatri kako bi se ono u potpunosti ispeklo. Ovo se osobito odnosi na pileće meso s kostima.</para><heading2>Što ako ste se ipak zarazili?</heading2><para>Simptomi bolesti obično se javljaju 12 - 48 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Prvi su simptomi zimica, vrtoglavica, bol u trbuhu i temperatura, koja naraste i do 40°C. Takva povišena temperatura može potrajati i do pet dana. Javljaju se mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljev. Nakon razvitka simptoma bolesti, javlja se klonulost, žeđ, pospanost, a kod težih oblika bolesti bol u nogama i suhoća sluznica. Ti simptomi rezultat su upale sluznice probavnog sustava i gubitka tekućine i soli.</para><para>Strogim pridržavanjem uputa liječnika i propisane dijete, bolest prolazi za nekoliko dana, a najvažnije je što prije nadoknaditi izgubljenu tekućinu i soli.</para><heading2>Bolje spriječiti nego liječiti</heading2><para>Redovitim održavanjem higijene namirnica i prostora u kojem se one pripremaju izbjeći ćete trovanja, koja često mogu prouzročiti štetne posljedice na vaše zdravlje.</para><para>Pridržavajte se ovih pravila:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Izbjegavajte kupovati osjetljive namirnice u dućanima koji imaju loše hladnjake.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Namirnice kupujte u dućanima koji imaju visok stupanj čistoće i u kojima prodavači koji rukuju namirnicama istovremeno ne dotiču novac.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Nakon kupovine, namirnicu što prije pospremite u hladnjak jer se na visokim temperaturama može pokvariti i pri dužem transportu do kuće.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pridržavajte se roka upotrebe i uputa o čuvanju namirnica.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Svježe meso ili ribu držite na dnu hladnjaka i ne dozvolite da dođu u kontakt s drugom hranom.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dobro operite nož i dasku koju ste koristili za pripremu sirove hrane.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Osobito ljeti, izbjegavajte jela pripremljena od termički neobrađenih jaja.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Odmrznutu hranu odmah skuhajte i ne smrzavajte ponovno.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Potrebna je temeljita termička obrada hrane.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Hranu poslužite neposredno nakon kuhanja.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ako nešto od obroka ostane, ostatke hrane što prije rashladite i spremite u hladnjak, a ukoliko stoji na sobnoj temperaturi, pripremljeno jelo potrošite za 2-3 sata.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kod podgrijavanja jela mora se postići temperatura od 70°C i u njegovom najhladnijem dijelu.</para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Higijena namirnica &#8211; salmonela

<para/><blockquote>
 <para>Mirisni cvjetovi crne bazge bogati su različitim tvarima a služe i za pripravu omleta i osvježavajućeg sirupa.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Proljeće budi prirodu i daruje nam ljepotu i raznolikost boja, mirisa i oblika cvjetova koji su razasuti po šumarcima, tratinama, vrtovima i balkonima. Tiho uživanje u osebujnoj prirodi pobuđuje i u nama novu energiju, a kad se ta energija smanji, često posežemo za raznim čajevima pripremljenim od cvjetova koji nam pomažu u svladavanju različitih tegoba.</para><para>Neki se cvjetovi često koriste i u kulinarstvu za obogaćivanje okusa pripremljenih jela ili kao dekoracija brojnim slasticama. Međutim, u mnogim dijelovima svijeta postoje običaji pripremanja cvijeća kao hrane, i to naročito u Kini i Japanu. Ipak, treba biti oprezan, jer nije sve cvijeće jestivo, a ono koje se koristi za pripremu jela mora biti organski uzgojeno.</para><heading2>Naročito dekorativno</heading2><para>Ljubičica je jedan od proljetnih ukrasa prirode koji niče u izobilju u našim šumama i na livadama. Prekrasna i nježna, raste u malim nakupinama, a njen blagi miris jedan je od najljepših darova prirode koje nam poklanja proljeće. Nije dovoljno poznato da ljubica, ljubičica, ili kako je mi već zovemo, ima itekako ljekovita svojstva. Zbog ljepote cvjetića i njihova mirisa, ta je nježna biljka obljubljena kao ukrasna, pa se nekad i uzgajala radi proizvodnje parfema. Manje je poznato da je ona i jestiva dekorativna biljka, kojom se ukrašavaju razna slatka i slana jela, a može se koristiti i za pripremu ukusnog želea.</para><para>Ruža osvaja ljepotom, pa ne čudi da su je zaljubljenici hortikulture, očarani njenom pojavom, upornim ukrštanjem i kalemljenjem doveli do savršenstva. Postoji nekoliko tisuća raznih oblika, veličina i boja ruža. Ružine latice sadrže eterična ulja, tanine, šećer, limunsku, jabučnu, vinsku i jantarnu kiselinu, te niz aromatičnih djelotvornih tvari. Narezane na uske trake, latice se mogu posuti po salatama i jelima od tijesta kako bi im dale boju i aromu. Dodaju se i u smjesu kravljeg sira i vrhnja, a mogu se koristiti i za pripremu slatkog likera. Turska ruža <emphasis>Rosa damascena</emphasis>, koja se najviše uzgaja u Bugarskoj, koristi se za proizvodnju ulja. Za jednu litru potrebno je oko 3000 kg ružinih latica, pa je zbog toga ulje vrlo skupo.</para><para>Među mnogim zanimljivim biljkama, u središnjem parku grada Opatije nalaze se i brojne vrste kamelija, za koje je malo poznato da su i jestive. Tako postoje zanimljivi recepti, poput ribljeg fileta s kamelijinim cvjetovima kuhanim na pari, salate s <emphasis>mousseom</emphasis> od slatkog vrhnja i kamelijinim laticama, te aperitiv od kamelija, koji se priprema od vode, šećera, vanilije, limuna, naranče i cvjetnih latica.</para><heading2>Pohani cvjetovi</heading2><para>Bazga je vrlo cijenjeno drvo čiji se cvjetovi upotrebljavaju za pripremu sirupa i čaja, ali je manje poznato da se mogu koristiti i za pohanje. Pohana bazga poslužuje se kao samostalno jelo, odnosno, kao predjelo s umakom od majoneze, kao prilog mesu ili, ako je slatko, kao desert s kompotom ili voćnim sokom.</para><para/><blockquote>
 <para>Postoji niz cvjetova koji su jestivi, a potrebno je samo malo mašte kako bi ih pretvorili u zanimljiv dodatak napicima, salatama i desertima.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Mirisni cvjetovi crne bazge bogati su različitim tvarima, što ih čini dragocjenom, hranjivom i ljekovitom namirnicom. Služe za pripravu omleta i osvježavajućeg sirupa.</para><para>Bagrem, pod drugim imenom akacija, šumsko je drvo visoko i do 20 metara, s granama obraslim trnjem, a brojni bijeli, veoma mirisni cvjetovi, složeni su u viseće grozdove koji cvjetaju krajem svibnja ili početkom lipnja. Cvjetni grozdovi mogu se spravljati u tijestu za palačinke, te, kao i bazga, pohati.</para><para>Jednostavno je pripremiti i nježne žute cvjetove tikvica. Blagog su okusa kad se odvoje od vanjskih listova, i izvanredne su pohane. Mogu se pripremati prženjem na luku i dobro začinjene, ili u laganim juhama, kao dodatak uz tikvice i zrna kukuruza.</para><heading2>Kandiranje latica</heading2><para>Maćuhice, ljubice, jaglaci, ružine latice i ostalo cvijeće, kandiranjem se pretvaraju u slatko iznenađenje koje može poslužiti kao jestiva dekoracija na tortama, ali i kao poklon dragoj osobi. Prije kandiranja, latice pažljivo operite i ostavite da se osuše. Istucite bjelanjak, pa pomoću kista tanko premažite čiste i suhe cvjetove. Zatim pažljivo pospite latice šećerom u prahu, prosijavajući ga kroz sito. Višak šećera otresite i ostavite cvijet da se suši nekoliko sati.</para><para>Iznenađenja na tanjuru uvijek su dobrodošla. Imate li priliku sakupiti ih u čistoj prirodi ili uzgojiti u svom vrtu, neke od jestivih cvjetova poslužite na zanimljivom tanjuru. Postoji još niz cvjetova koji su jestivi, a potrebno je samo malo mašte kako bi ih pretvorili u zanimljiv dodatak napicima, salatama i desertima. Cvjetove koji se mogu kupiti u cvjećarnama i vrtnim centrima ne upotrebljavajte za pripremu jela, jer su za njihov uzgoj često korišteni pesticidi i druge kemikalije. Cvijeće koje ne poznajete nemojte jesti, jer može sadržavati otrovne sastojke.</para>

Cvijeće kao hrana

<para>Posljednjih godina sve se više pažnje pridaje zdravoj prehrani, povećanom unosu voća, povrća i cjelovitih žitarica, a smanjenom unosu teške i masne hrane. Iako takav način prehrane ima itekako pozitivan učinak na zdravlje organizma, postoje i pojedinci koji su zdravom hranom toliko opsjednuti da to može dovesti do poremećaja u prehrani.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Opsjednutost zdravom prehranom može dovesti do društvene izolacije, ali i poremećaja u prehrani.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Poremećaj poznat kao <emphasis>orthorexia nervosa</emphasis> definirao je prvi put 1997. godine doktor Steven Bratman, specijalist alternativne medicine. Ortoreksija je složenica grčke riječi <emphasis>orthos</emphasis>, što znači ispravan, i <emphasis>orexis</emphasis>, što znači apetit. Za razliku od anoreksičara, koji želi smanjiti tjelesnu masu, ortoreksičar se želi osjećati čisto, zdravo i prirodno.</para><para>Iako još nije službeno uvrštena na listu medicinskih poremećaja, liječnici upozoravaju da je opsesija zdravom hranom opasna, jer se kod ekstremne opsjednutosti često javljaju gubitak težine i pothranjenost.</para><heading2>Ovisnici o zdravoj prehrani</heading2><para>Svatko od vas sigurno je barem jednom iz nekog razloga odlučio promijeniti svoje prehrambene navike i hraniti se zdravo. Međutim, prevelika želja za zdravom hranom lako može izmaknuti kontroli. Mnogi na početku iz prehrane izbace samo određenu vrstu hrane koju smatraju nezdravom - poput slatkiša, grickalica i masne hrane. Ako postoji opsesija, kasnije može doći do izbacivanja cijele grupe namirnica.</para><para>Ortoreksičari su veći dio dana zaokupljeni pripremom hrane i planiranjem jelovnika za nekoliko dana unaprijed. Hrana koju konzumiraju postaje primarna stvar u njihovom životu i ukoliko pojedu nešto izvan planiranog jelovnika, osjećaju krivnju.</para><para>Takav način prehrane postaje nezdrav u trenutku kada društveni i obiteljski život postaju manje važni od kreiranja kvalitetnog jelovnika, a javljaju se i zdravstveni problemi. Javlja se i osjećaj superiornosti nad ljudima koji se drugačije hrane i koji samo zadovoljavaju svoje okusne strasti, ne mareći za zdravlje.</para><heading2>Bratmanov test za ortoreksiju</heading2><para/><blockquote>
 <para>Za razliku od anoreksičara, koji želi smanjiti tjelesnu masu, ortoreksičar se želi osjećati čisto, zdravo i prirodno.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Kako bi otkrili patite li i vi od ortoreksije, odgovorite na sljedeća pitanja:</para><orderedlist>
 <listitem>
 <para>Provodite li više od tri sata dnevno razmišljajući o zdravoj hrani?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Planirate li obroke nekoliko dana unaprijed?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Da li vam je prehrambena vrijednost obroka važnija od uživanja u jelu?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Jeste li primijetili da vam se kvaliteta života promijenila otkad se povećala kvaliteta vaše prehrane?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Jeste li postali stroži u izboru hrane koju jedete?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Jeste li se odrekli hrane u kojoj ste nekad uživali kako biste konzumirali samo pravu hranu?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Povećava li vam konzumacija zdrave hrane osjećaj samopoštovanja?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Osjećate li krivnju pojedete li nešto izvan vašeg jelovnika?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Da li vas vaša prehrana izolira iz društvenog života?</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Osjećate li potpuni mir i kontrolu nad sobom kada se zdravo hranite?</para>
 </listitem>
</orderedlist><para>Ukoliko ste potvrdno odgovorili na četiri ili više pitanja, to upućuje na simptome <emphasis>orthorexie nervose</emphasis> i kod vas.</para><heading2>Za kraj</heading2><para>Mnogi nutricionisti se slažu da ne postoji zdrava i nezdrava hrana, već zdrava i nezdrava prehrana, jer svaka je hrana zdrava ukoliko je zdravstveno ispravna. Ako iz nekog razloga želite promijeniti svoju prehranu, ne izbacujte u potpunosti cijelu grupu namirnica, osim ako za to ne postoje medicinski razlozi.</para><para>Hranom ne zadovoljavamo samo naše prehrambene potrebe, već je ona postala glavnim predmetom oko kojeg se odvijaju mnogi poslovni sastanci, obiteljska okupljanja i druženja s prijateljima. Opsjednutost zdravom prehranom može vas dovesti do društvene izolacije, ali i poremećaja u prehrani. Uživajte u hrani koju jedete, ali ne pretjerujte u količinama.</para>

Ortoreksija

<para>Smatra se da je maslina jedna od najstarijih namirnica, poznata već između 5 i <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>7 000 godina, porijeklom s Krete. Ubrzo se proširila u Egipat, Grčku, Palestinu i Malu Aziju.</para><para/><blockquote>
 <para>Na otoku Braču priprema se i liker od crnih maslina. Za to su vam potrebni rakija, zrele crne masline, šećer, korica limuna, naranče i grejpa, te klinčić.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Spominje se u Bibliji, opisana je u djelima drevne egipatske civilizacije, a veliku ulogu imala je i u grčkoj mitologiji, gdje se spominje da je maslina nastala kada je božica Atena u nadmetanju s Posejdonom bacila kap vode na klisuru, na kojoj je potom izrasla maslina.</para><para>Od antičkih vremena maslinovo drvo osiguravalo je hranu, koristilo se za ogrjev i građu, a plod se koristio u liječenju mnogih bolesti. Smatrana je simbolom mira i mudrosti.</para><heading2>Od drveta do stola</heading2><para>Masline su vrsta voća i plod su drveta <emphasis>Olea europaea</emphasis>. Zbog visokog postotka masti (15-35%), maslina je dobila ime po latinskoj riječi <emphasis>olea</emphasis>, što znači ulje. Cvate u travnju i svibnju, a plod se bere u jesen.</para><para>U doba dok se tehnologija prerade još nije razvila, dio nezrelih maslina ubirao bi se u rujnu i neko vrijeme namakao u morskoj vodi, nakon čega bi se one oprale i spremale u kamene posude ili staklenke, te prelile morskom vodom s dodanim grančicama komorača. Tako pripremljene, mogle su se konzumirati do sljedećeg proljeća. Crne, potpuno zrele masline solile su se i spremale u posude ili pletene košare koje su propuštale vodu.</para><para>U današnje doba masline se beru u listopadu i studenom. Neke se ubiru dok su još zelene i nezrele, a druge se puste da potpuno dozriju i postanu crne. Međutim, crna boja može se postići i ako se nezrele zelene masline ostave na zraku, pa one naknadnom oksidacijom dobiju tamniju boju.</para><heading2>Raznolikost plodova</heading2><para>Izvorno je plod gorak, a okus uzrokuje glikozid <emphasis>oleuropein</emphasis>, koji se nalazi u koži masline. Zato se nakon branja plod mora obraditi. Način obrade sirovih maslina ovisi o vrsti, mjestu uzgoja, vremenu branja te okusu, teksturi i boji koju se želi postići.</para><para/><blockquote>
 <para>Masline su vrlo dobar izvor mononezasićenih masnih kiselina i dobar izvor vitamina E. Čak 75% masti čini oleinska kiselina, koja smanjuje razinu kolesterola.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Na boju masline, koja određuje njene konačne karakteristike, utječe se različitim metodama obrade kojima se maslina podvrgava, uključujući fermentaciju i/ili čuvanje u ulju, vodi, rasolu ili soli. Osim što maslina mijenja boju u crnu, ljubičastu, smeđu, crvenu ili žutu, ovim se postupcima mijenja i tekstura kože, koja može biti glatka i sjajna ili naborana.</para><para>Osim po veličini i obliku, masline se razlikuju i po okusu, koji može biti kiselkasto-gorkast, pikantan ili sladak. Danas se sve češće u trgovinama mogu pronaći masline bez koštica, ali i one punjene sirom, paprikom, kaparama ili orašastim voćem.</para><heading2>Ljekovita svojstva</heading2><para>Masline su vrlo dobar izvor mononezasićenih masnih kiselina i dobar izvor vitamina E. Čak 75% ukupnih masti čini oleinska kiselina, za koju se pokazalo da smanjuje razinu kolesterola. Zahvaljujući stabilnosti mononezasićenih masnih kiselina, masline imaju zaštitno djelovanje na stanice, osobito u kombinaciji s vitaminom E. Njihovim uzajamnim djelovanjem smanjuje se rizik od oštećenja stanica, kao i nastajanje upalnih procesa.</para><para>Vitamin E je glavni tjelesni antioksidant, topiv u mastima, koji hvata i neutralizira slobodne radikale u svim područjima u tijelu gdje je prisutna mast. Slobodni radikali uzrokuju oštećenja koja mogu dovesti do brojnih oboljenja. Tako, na primjer, oksidiraju kolesterol, koji se potom nakuplja u arterijama, a posljedica može biti srčani ili moždani udar. Sprečavanjem oksidacije kolesterola, masline sprečavaju i razvoj srčanih bolesti.</para><para>Osim mononezasićenih masnih kiselina i vitamina E, maslina sadrži i brojne aktivne fitonutrijente, poput polifenola i flavonoida, koji također imaju protuupalna svojstva. Njihovim djelovanjem smanjuju se simptomi astme, osteoartritisa i reume, tri oboljenja za čiji su nastanak najveći krivci slobodni radikali. Pokazalo se da vitamin E iz maslina može čak ublažiti pojavu osjećaja vrućine kod žena u menopauzi.</para><heading2>Upotreba maslina</heading2><para/><blockquote>
 <para>Smatra se da je maslina jedna od najstarijih namirnica, poznata već između 5 i 7 000 godina, porijeklom s Krete.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Osim za proizvodnju maslinovog ulja, masline se u kulinarstvu koriste za pripremu različitih namaza za predjela, ali i za umake za ribu i perad. Može ih se dodati u gotovo sve salate, a sve se češće dodaju i u umake za tjesteninu.</para><para>Želite li pripremiti marinirane masline, stavite ih u maslinovo ulje i dodajte limunov sok, te sjemenke korijandera i kima.</para><para>U Španjolskoj se nedavno pojavio i kruh koji sadrži <emphasis>hydroxytyrosol</emphasis>, antioksidant dobiven iz maslina, koji pomaže u sprečavanju starenja. Kod nas se u nekim trgovinama mogu kupiti lepinje s komadićima maslina.</para><para>Na otoku Braču priprema se i liker od crnih maslina. Za to su vam potrebni rakija, zrele crne masline, šećer, korica limuna, naranče i grejpa, te klinčić. Nakon miješanja svih sastojaka, posuda u kojoj se priprema ostavi se da odstoji 40 dana, potom se filtrira i ostavi da sazrije kroz 6 mjeseci.</para>

Maslina &#8211; hrana i lijek

<para>Organizacija i ritam današnjeg života traže od nas unaprijed smišljenu nabavku namirnica nekoliko dana unaprijed. Namirnice treba pažljivo birati, provjeriti svježinu i kvalitetu, donijeti do kuće u što boljem stanju i pravilno ih skladištiti. Uz malo spretnosti i znanja, ormar, hladnjak ili zamrzivač pomoći će održati namirnice duže ispravnima.</para><para/><blockquote>
 <para>Pečeno pile i drugu vruću hranu kupujte kada ste pri kraju s kupovinom i držite ju odvojeno od ohlađene ili zamrznute hrane.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Naročito se lako kvare morski plodovi, meso i mesni proizvodi, mliječni proizvodi, jaja, kuhana riža i tjestenina i različite pripremljene salate. Najčešći uzročnici kvarenja su bakterije, koje su i u normalnim uvjetima prisutne u hrani. Držimo li namirnice u uvjetima povoljnima za razvoj bakterija, one se razmnože do nevjerojatnog broja i uzrokuju različite promjene na hrani. Mijenja se miris, boja i okus hrane. A pojedemo li i mali dio takve namirnice, može doći do probavnih smetnji i trovanja.</para><heading2>Savjeti za kupovanje namirnica</heading2><para>Pažljivo birajte kada kupujete hranu. Čak i ako su se proizvođači i prodavači hrane pridržavali zakona o zaštiti od kvarenja, na kvalitetu i valjanost hrane možete utjecati i vi, kao potrošač koji rukuje tom hranom. Kada kupite hranu, valjanost te hrane postaje vaša obaveza.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Kupujte hranu samo od renomiranih dobavljača, čije su prostorije čiste i uredne.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Provjerite rok trajanja i etikete, te izbjegavajte hranu kojoj je istekao rok upotrebe.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Izbjegavajte proizvode u oštećenim, prignječenim, napuhnutim ili napuklim konzervama, kutijama i drugim vrstama ambalaže.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Izbjegavajte hranu koja djeluje kao da je pokvarena, kao što su pljesnivi proizvodi ili proizvodi koji su promijenili boju.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Provjerite koristi li osoblje koje poslužuje hranu posebne štipaljke za razne vrste hrane.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kupujte samo jaja u kartonskim kutijama na kojima se vidi ime proizvođača i izbjegavajte uzimati napukla ili prljava jaja.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Izbjegavajte ohlađenu i smrznutu lako pokvarljivu hranu koja stoji izvan hladnjaka ili zamrzivača.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Izbjegavajte toplu hranu koja nije vruća.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Izbjegavajte gotovu hranu koja stoji u otkrivenim posudama na pultu.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ohlađenu i smrznutu hranu kupujte kada ste pri kraju s kupovinom.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pečeno pile i drugu vruću hranu treba također kupovati kada ste pri kraju s kupovinom i držati tu hranu odvojeno od ohlađene hrane.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Hranu što prije donesite kući:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Toplu, ohlađenu ili smrznutu hranu trebate što prije donijeti kući.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kada je jako vruće ili kada putujete do kuće duže od pola sata, dobro je koristiti izoliranu kutiju ili vreću za hlađenje s ledenim blokovima kako bi se ohlađena ili smrznuta hrana hladila.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dobro je staviti toplu hranu u izoliranu posudu ili aluminijsku foliju ako putovanje traje duže od pola sata.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kada stignete kući, ohlađenu i smrznutu hranu odmah stavite u hladnjak i zamrzivač.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Imajte na umu da temperatura u hladnjaku treba biti 0-5ºC, a u zamrzivaču -18ºC ili niža.</para><heading2>Pravilno čuvanje namirnica</heading2><para>Ovisno o vrsti i trajnosti namirnice, odlučite se za pohranu na hladnom mjestu, u hladnjaku ili zamrzivaču. Na hladnom, prozračnom i suhom mjestu treba držati konzerviranu i suhu hranu.</para><para>U hladnjaku možete pohraniti namirnice nekoliko dana, a za dužu pohranu koristite zamrzivač. Uvijek označite datum zamrzavanja i pazite da hrana ne stoji predugo u zamrzivaču.</para><para>Važno je hranu držati u čistim i dobro zatvorenim posudama prikladne veličine. Prije stavljanja namirnica u hladnjak ili zamrzivač, rashladite prethodno kuhanu hranu. Imajte na umu da je u dnu hladnjaka niža temperatura i tamo držite meso, mesne proizvode i morske plodove. Posebno pazite da:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>ostatke hrane držite u hladnjaku.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ne ostavljate hranu u otvorenim konzervama.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>jednom odmrznuto meso više ne stavljate u zamrzivač.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Hrana izvan kuće</heading2><para/><blockquote>
 <para>U hladnjaku možete pohraniti namirnice nekoliko dana, a za dužu pohranu koristite zamrzivač. Jednom odmrznuto meso više ne stavljate u zamrzivač.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Uživate li u dobrom zalogaju na izletu, jelu na otvorenom ili nosite <emphasis>lunch</emphasis>-paket na posao, budite jako pažljivi kada pripremate i ostavljate hranu da stoji.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Stavite sirovo meso i lako pokvarljivu hranu na dno izolirane kutije za hlađenje i držite ih odvojeno od hrane koja je spremna za jelo.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Izbjegavajte pakirati hranu koja je još topla, ohladite ju preko noći prije pakiranja.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Stavite dosta blokova s ledom oko ohlađene hrane. Smrznuti napici mogu poslužiti kao ledeni blokovi, osobito u kutijama za ručak.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ne stavljajte hranu spremnu za jelo u posude u kojima ste držali sirovu hranu prije nego što te posude dobro operete i osušite.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Čuvanje namirnica bez hladnjaka</heading2><para>Ukoliko se uputite na duža putovanja ili ste strastveni zaljubljenik u jedrenje, a nemate hladnjak koji je stalno u pogonu, ne brinite. Nećete umrijeti od gladi ukoliko pažljivo pročitate sljedeće savjete za čuvanje pojedinih namirnica.</para><para>Maslac je najbolje držati u plastičnoj posudi s hermetičkim poklopcem u kojoj je pitka voda (ali može i morska), tako da maslac pliva. Ovako se maslac može jako dugo održati, a uvijek je mekan, pa se lako razmazuje.</para><para>Meso će se najduže održati ako se prelije s masti ili stavi u posudu, pa zatim prelije uljem tako da zrak ne dolazi s njim u kontakt. Ovaj način čuvanja je pogodan za već izrezane odreske ili meso izrezano na manje dijelove. Ako nije previše vruće, može se održati i nekoliko dana.</para><para>Jaja je najbolje premazati voskom.</para><para>Tvrdi sirevi najbolje se drže u ulju u staklenki. Tako bez frižidera mogu ostati i par mjeseci. Kako bi ih bilo lakše jesti, dobro ih je izrezati na komade dostatne za jedan obrok. Polumeki sirevi se vrlo brzo kvare, ali ako su vakumirani, ostaju duže upotrebljivi.</para><para>Panceta, pršut, buđola traju dugo ako su dobro osušeni, ali se znaju prosušiti. Svježinu odlično zadržavaju ukoliko su vakumirani. Najbolje je kupovati manje vakumirane komade dovoljne za jedan obrok.</para><para>Salame, sve osim tvrdih, loše se održavaju. Najbolje ih je nabavljati u količinama dostatnim za dan, dva. I u ovom slučaju, ako su vakumirane, duže ostaju upotrebljive.</para>

Čuvanje namirnica

<para>Ne morate se baviti izuzetnim fizičkim aktivnostima, kao planinarenjem ili hodanjem po prirodi, da biste znali cijeniti grožđice kao praktičan visokoenergetski i malo mastan zalogaj, koji će vam u svakom trenutku nadoknaditi izgubljenu energiju. Mali paketići ove vrijedne namirnice jednostavni su za primjenu, gotovo se nikada ne kvare i dostupni su tijekom cijele godine.</para><para/><blockquote>
 <para>Smatra se da proces sušenja grožđa najmanje utječe na flavonole, ali ipak treba znati da grožđice sadrže manje antioksidanata od svježih boba grožđa.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Iako većina voća i u svježem i u suhom stanju nosi isti naziv, u ovom slučaju to nije tako. Suhi oblik grožđa, izuzetno cijenjen u povijesti, nosi jedinstveni naziv – grožđice, čiji naziv (engl. <emphasis>raisin</emphasis>) potječe od latinske riječi <emphasis>racemus</emphasis>, što znači nakupina boba ili bobica.</para><para>Grožđice nastaju dehidracijom grožđa, bilo sušenjem na suncu, bilo mehaničkim procesom sušenja u sušarama. U najpopularnije vrste spadaju <emphasis>Sultana</emphasis>, <emphasis>Malaga</emphasis>, <emphasis>Monukka</emphasis>, <emphasis>Zante</emphasis>, <emphasis>Muscat</emphasis> i <emphasis>Thompson</emphasis>, koja ne sadrži koštice.</para><para>Sočno meso bobica šećernog okusa okružuje naborana kožica. Boja im varira, od tamnosmeđe s primjesom ljubičaste do svijetlih vrsta.</para><heading2>Kratka povijest</heading2><para>Sušenje grožđa u grožđice poznato je još iz antičkog doba. Najstariji zapisi pokazuju da su se grožđice proizvodile u Perziji i Egiptu. Stari Rimljani toliko su ih cijenili da su njima ukrašavali oltare na kojima su prinosili žrtve bogovima, koristili su ih kao sredstvo plaćanja, ali i kao nagrade za pobjednike sportskih priredbi.</para><para>Smatra se da je čovjek prvi put otkrio grožđice kada je našao osušene bobe grožđa. U povijesnim knjigama zabilježeno je da se grožđice proizvode sušenjem grožđa na suncu od 1490. godine prije Krista. Nekoliko stotina godina prošlo je dok se nije ustanovilo koja vrsta grožđa daje najbolje grožđice.</para><para>U 14. stoljeću grožđice postaju važan dio europske kuhinje. Mnogi liječnici već su ih u to doba propisivali za liječenje mnogobrojnih bolesti, od trovanja gljivama do liječenja starosti. Postale su toliko vrijedne da su se dva vrča grožđica mogla mijenjati za jednog roba. U Španjolskoj se usavršava vinogradarstvo, a njihovi misionari iz Meksika sele se u Kaliforniju i pomažu u uzgoju grožđa za proizvodnju vina.</para><para>Legenda kaže da su 1873. godine prve sadnice grožđica u Kaliforniji nastale prirodnim putem, a ne od strane zemljoradnika. Veliki val vrućina pogodio je dolinu prije berbe grožđa i većina bobica se na čokotu posušila. U to vrijeme stječu veliku popularnost u Americi i javlja se potreba za njihovim uzgojem.</para><para>Osim Kalifornije, među vodećim svjetskim proizvođačima grožđica danas su i Australija, Turska, Grčka, Iran i Čile.</para><heading2>Antioksidativna zaštita i mineral bor</heading2><para>Pokazalo se da fenoli pronađeni u voću imaju antioksidativna svojstva, što znači da štite stanice od oštećenja slobodnih radikala. Uz suhe šljive i marelice, grožđice spadaju u voće s najvećim udjelom antioksidanata.</para><para/><blockquote>
 <para>Suhi oblik grožđa, nosi jedinstveni naziv – grožđice, čiji naziv (engl. ) potječe od latinske riječi , što znači nakupina boba ili bobica.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Smatra se da proces sušenja grožđa najmanje utječe na flavonole, jedan tip fenola, ali ipak treba znati da grožđice sadrže manje antioksidanata od svježih boba grožđa.</para><para>Iako nije u središtu pažnje zdravstvenih preporuka, bor je mineral koji ima važan utjecaj na zdravlje kostiju. Iako je u organizmu prisutan u tragovima, potreban je za pretvorbu estrogena i vitamina D u njihove aktivne oblike. U vrijeme menopauze razina estrogena se smanjuje, što osteoklaste čini osjetljivijima na paratiroidni hormon, a rezultat su češći lomovi kostiju.</para><para>Istraživanja su pokazala da bor štiti od osteoporoze i pozitivno djeluje u terapijama estrogenom kod žena u menopauzi.</para><para>U SAD-u grožđice spadaju u top 50 namirnica koje doprinose ukupnom unosu bora putem prehrane.</para><heading2>Zaštita za oči i zube</heading2><para>Studija kojom su se 18 godina prikupljali podaci o utjecaju prehrane na makularnu degeneraciju, najčešći uzrok slabljenja vida, ukazala je na činjenicu da tri serviranja voća dnevno mogu spriječiti razvoj te bolesti. Iako to može zvučati puno, grožđicama na jednostavan način možete to ostvariti. Šaku grožđica možete dodati u žitarice za doručak, jogurt za užinu ili obogatiti okus voćne i povrtne salate, a izvrstan okus dat će i slatkom kruhu, <emphasis>muffinima</emphasis> i kolačima.</para><para>Iako se za hranu koja je slatka i ljepljiva poput grožđica smatra da je štetna jer uzrokuje propadanje zubi, novije istraživanje dokazalo je upravo suprotno. Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa. Osim što pomažu u održanju zdravlja zubi, one uglavnom sadrže fruktozu i glukozu, a ne saharozu, koja je glavni krivac za bolesti usne šupljine.</para>

Grožđice

<para/><blockquote>
 <para>Ujutro, prije nego što se uputite na snijeg, obvezatan je doručak kojim ćete osigurati energiju za veći dio dana.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Na zimovanju dobro organizirajte vrijeme i nastojte iskoristiti svaki trenutak sunca i danjeg svjetla na snijegu. Nemojte se previše zamarati kuhanjem i pokušajte uživati u ponudi i raznolikostima kuhinja na samim skijaškim terenima uz kraće odmore koji su vam potrebni. Često skučene kuhinje apartmana iskoristite za pripremu brzih i jednostavnih jela.</para><para>Idete li preko granica Lijepe naše, ne zaboravite da je na snazi zabrana prenošenja kuhane hrane. Ostavite svoj lonac sarme ili graha kod kuće u zamrzivaču. To je bolje nego da ga ostavite putem, a sarma će vam dobro doći nakon povratka.</para><heading2>Zabava na domaćem snijegu</heading2><para>Čim zalepršaju prve pahulje snijega, glavna hrvatska skijališta Bjelolasica, Sljeme i Platak, uz Begovo Razdolje i Mrkopalj, napune se skijašima. Ove se godine otvara i skijalište Petelovac iznad Delnica. Njihova je prednost pristupačnost, tako da »najzagrijaniji« skijaši mogu iskoristiti povoljne vremenske uvjete više puta tijekom zime.</para><para>Sljeme je spremno za veliki siječanjski skijaški događaj, ženski slalom. Na Bjelolasici se planiraju veća ulaganja, a i Platak ima ambiciozne planove. Nadajmo se da će kroz nekoliko sezona naši tereni biti mnogo privlačniji, a staze i sezona skijanja dulji.</para><para>Tipična ponuda hrane i pića na hrvatskim skijalištima:</para><para>Jela:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Grah s kobasicom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Grah s buncekom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Gulaš od divljači</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Paprikaš</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Sarma</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Razna pečenja</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Štrukli</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Savijače od jabuka ili sira</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Orahnjača</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Makovnjača</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Pića:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Različiti sokovi</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Voćni ili pravi čajevi</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čaj s rumom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kuhano vino</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Probajte austrijske specijalitete</heading2><para>Krećete li prema Austriji, odlučili ste se za jednostavan dolazak do skijališta, relativno ugodan smještaj u apartmanu ili hotelu te dobro organizirana skijališta prosječnih dužina staza 50-70 km. Takvi su uvjeti privlačni za većinu ljubitelja zimskih radosti.</para><para/><blockquote>
 <para>U Austriji nećete odoljeti ukusnoj goveđoj juhi s palačinkinim rezancima, zapečenom tijestu sa sirom i ukusnom štrudlu od jabuka sa umakom od vanilije.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Osim toga, gotovo je sigurno da će u siječnju i veljači biti povoljni skijaški uvjeti. Za takve staze trebate biti i kondicijski pripremljeni kako vas bolovi u mišićima ne bi ograničavali u aktivnostima.</para><para>Ujutro, prije nego što se uputite na snijeg, obvezatan je doručak kojim ćete osigurati energiju za veći dio dana. Nakon njega čeka vas dulji boravak na skijalištu. Hladan zrak, teška vidljivost i neuređene staze, sve to utječe na to da se brže umarate i češće pomišljate na stanke. Tijekom dana bit će vam potreban odmor i okrepa kako biste napunili baterije za ostatak dana.</para><para>Moj je savjet da tijekom dana, bez obzira na to "baratate" li njemačkim ili ne, svratite u jednu od mnogobrojnih alpskih kućica (<emphasis>Almhütte</emphasis>) i isprobate različite austrijske specijalitete, koji će vam se zasigurno svidjeti.</para><para>Nudimo vam mali jelovnik tipičnih jela i pića koja ćete pronaći u gotovo svim restoranima na skijalištu.</para><heading2>Jela i pića na austrijskim skijalištima</heading2><para>Jela:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para><emphasis>Frittatensuppe</emphasis> – goveđa juha s narezanom palačinkom na rezance</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Leberknödelsuppe</emphasis> – goveđa juha s velikim jetrenim knedlom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Gulaschsuppe</emphasis> – gulaš juha</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Bernerwϋrstel</emphasis> – hrenovka omotana slaninom (sve zajedno pečeno), najčešće poslužena s pomfritom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Leberkäse</emphasis> – mesni sir</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Schinken Fleckerl</emphasis> – krpice sa šunkom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Käsnock´ln</emphasis> – tijesto zapečeno sa sirom i servirano u tavici</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Brettl Jause</emphasis> – različiti naresci: špek, kobasice, šunka, zaseka, sir, posluženi na dasci</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Germknödel mit Vanille oder Rahm mit Mohn</emphasis> – okruglice (knedli) pripremljene od tijesta uz dodatak kvasca, punjene pireom ili pekmezom od šljiva, prelivene umakom od vanilije ili rastopljenim maslacem te posipane makom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Apfelstrudel oder Topfenstrudel mit Sahne oder Vanille</emphasis> – štrudl od jabuka ili sira sa šlagom ili preliven umakom od vanilije</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Kaiserschmarn</emphasis> – carski drobljenac (šmarn) – gusto pečeno tijesto slično smjesi za palačinke uz dodatak grožđica, poslužen s kompotom od šljiva ili pireom od jabuka.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Pića:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para><emphasis>Schiwasser</emphasis> – malinovac razrijeđen gaziranom ili negaziranom vodom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Almdudler</emphasis> – gazirani napitak karakterističnog okusa na biljnoj bazi</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Tee mit Zitrone</emphasis> – čaj s limunom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Jägertee</emphasis> – čaj s rumom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Schokolade mit Rum oder Baileysom und Sahne</emphasis> – čokolada s rumom ili <emphasis>Baileysom</emphasis> i šlagom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Glühwein</emphasis> – kuhano vino</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Punch</emphasis> – punč</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Obstler</emphasis>– voćna rakija</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>I Slovenija ima privlačne specijalitete</heading2><para>Hrvatskim su skijašima dobro poznata slovenska skijališta, među kojima su najčešće posjećena Rogla, Krvavec, Mariborsko Pohorje i Kranjska Gora. Zbog blizine mnoga od tih skijališta postaju vikend-odredištima na kojima se, osim skijanja, mogu pronaći i drugi zabavni sadržaji.</para><para>Ponuda jela u Sloveniji ne razlikuje se znatno od one u Hrvatskoj, ali ima nekih jela koja su svojstvena za tu zemlju. Ako ih ne nađete na samom skijalištu, potražite ih nakon skijanja u podnožju planina jer i tada vam je potrebna okrepa.</para><para>Specijaliteti koje možete pronaći na skijalištima u Sloveniji:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para><emphasis>Zaseka</emphasis> – dimljena slanina narezana na kockice, potom mljevena, pomiješana s usitnjenim češnjakom i začinima, prelivena mašću</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Ajdovi žganci sa skutom</emphasis> – heljdini žganci preliveni vrhnjem</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Enolončnica</emphasis> – gusta juha s mesom i povrćem, a može biti pripremljena na različite načine</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para><emphasis>Prekomurska gibanica</emphasis> – kolač od tankog tijesta u nekoliko slojeva, s kravljim sirom i grožđicama, jabukama, orasima i mljevenim makom.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Pića koja se nude na skijalištima uglavnom se ne razlikuju među zemljama, već se razlikuju u nazivu.</para>

Prehrana na skijalištima

<para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="e09d8c72-631e-11eb-b4b8-0242ac120036" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para><ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/minjab/">MinjaB</ulink> majka je troje djece za koje svakodnevno priprema nove kreacije jer joj mašte i inspiracije ne nedostaje. Osim zbirke <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/minjab/recepti">recepata</ulink> i <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/minjab/slike">slika</ulink> koje marljivo nadopunjuje iskazala se i prekrasnim čestitkama koje sama izrađuje i njima čestita rođendane korisnicima Coolinarike.</para><para>Recepti poput <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kuglice-i-snesko-belic">Kuglice i Sneško Belić</ulink> te <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/gingerbread-kolacici"><emphasis>Gingerbread</emphasis> kolačića</ulink> aktualni su u ovo predblagdansko vrijeme pa ih svakako isprobajte. <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/712645">Domine</ulink> osvajaju na prvi pogled i otprve je teško povjerovati da nisu napravljene u nekoj tvornici čokolade 🙂 Krafne su omiljeni desert djece, ali i odraslih. Volimo ih s raznim punjenjima, a jeste li već isprobali <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/krofne-suplje-/">Šuplje krofne</ulink>? Jede li vam se nešto slatko, a nemate vremena za dugu pripremu, svakako pripremite <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kolac-za-5-minuta">Kolač za 5 minuta</ulink>. A jeste li znali da je srednje ime naše <emphasis>Chefice</emphasis> "beze-ljubac"? Ako niste, provjerite <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/beze-korpice">zašto</ulink>. </para><para>Po do sada nabrojenom mnogi bi rekli da MinjaB priprema samo deserte, ali to nikako nije slučaj. Osim svakodnevnih jela koja sprema za svoju obitelj, svakako treba izdvojiti njoj omiljene <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/714151">Slane kiflice</ulink>, ali i nesvakidašnje <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/pizza-palacinka"><emphasis>Pizza</emphasis> palačinke</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/punjene-kajzerice">Punjene kajzerice</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/89327">Perece</ulink>, neodoljive <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/105329">Leptiriće za doručak</ulink>...</para><para>U nedostatku <emphasis>mascarpone</emphasis> sira pripremila je <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/domaci-mascarpone-sir">domaći</ulink> i tako mnogima koji ga nisu u mogućnosti kupiti omogućila pripremu omiljenih recepata.</para><para>Njene recepte isprobali su mnogi u što se možete uvjeriti i sami na <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/MinjaB/">linku</ulink>. Ako niste <emphasis>profi</emphasis> fotograf, već znate da nije nimalo lako napraviti dobru "fotku" pa se poslužite <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/paint-shop-pro-tutorijal"><emphasis>Paint Shop Pro Tutorialom</emphasis></ulink> i poigrajte. A svima koji još nisu svladali kako napraviti avatar, MinjaB pomogla je na svojem <ulink url="http://blogoye.org/Minja">grafičkom blogu</ulink>.</para><para>Želimo joj još puno lijepih trenutaka na Coolinarici i s nestrpljenjem očekujemo njene nove sadržaje :)!</para>

Cool Chef mjeseca studenog &#8211; MinjaB

<para>Dehidratacija tijela moguća je zimi jednako kao i ljeti. Najčešći simptomi su umor, glavobolja, suhe i ispucane usnice, suhi nosni putovi i potpuna bezvoljnost. Kako biste spriječili pojavu ijednog od tih simptoma, popijte barem 6 do 8 čaša tekućine na dan.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Tradicija pijenja kuhanog vina počela je u hladnoj Švedskoj još u dalekom, srednjem vijeku.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Čim se temperatura zraka snizi, zaleprša snijeg i zapušu vjetrovi, većina ljudi poseže za šalicom nekog toplog napitka. Naše se prehrambene navike u hladnom vremenskom razdoblju mijenjaju, čime pomažemo tijelu da proizvede više topline kao odgovor na hladnoću. Uživanjem napitaka koji sadrže više kalorija, na primjer tople čokolade, tijelu priskrbljujemo energiju kojom se bori protiv hladnoće.</para><para>Djeci se preporučuju bezalkoholni napitci poput čaja, kakaa ili čokolade, dok odrasli smiju unositi i manju količinu alkohola.</para><para>Topli napitak također može pomoći opuštanju prije spavanja. U tom se slučaju najčešće preporučuju toplo mlijeko ili čokoladni napitak, čaj ili kava bez kofeina.</para><heading2>Kratka povijest čokolade</heading2><para>Za razliku od današnjeg čokoladnog napitka koji je gladak, bogat i kremast, asteški napitak u 4. stoljeću bio je gorak, mastan i hladan. Indijanci su napitak priređivali od kakaa, kukuruznog brašna te čilija s dodatkom malo sjemenki anisa. Kukuruzno brašno istiskivalo je kakao maslac na površinu, a ujedno je davalo gustoću.</para><para>Kako bi dobili pjenušavi napitak, Asteci su napitak prelijevali iz jedne posude u drugu s velike visine. Poslije su izmislili drveni štap s posebno oblikovanim krajem, poput kriški naranče, koji je služio za dobivanje pjenastog napitka brzim okretanjem. Španjolci su ga nazvali <emphasis>molinillo</emphasis>, a može se i danas, gotovo u nepromijenjenu obliku, kupiti u latinskoameričkim trgovinama kao suvenir.</para><para>Čokoladu su od Asteka preuzeli Španjolci. Čokolaterije su se širile zemljom, a čokolada se pila popodne s prženim kruhom, <emphasis>picatoste</emphasis>, koji se u nju umakao. I danas je zadržan običaj ispijanja čokolade, ali ujutro s <emphasis>churrosom</emphasis>, prženim štapićastim pecivom. Španjolski povjesničar opisao je pak <emphasis>menu</emphasis> čokoladnih pića koji su imali zajedničke sastojke, ali i posebne dodatke koji su mijenjali okuse napitka, kao što su čili, <emphasis>allspice</emphasis>, vanilija, vrsta crnog papra, različite latice cvijeća, orašasti plodovi i <emphasis>annatto</emphasis>.</para><para>Čokoladu su poslije preuzeli Nizozemci, Talijani, Francuzi i dalje se širila Europom. Prenosili su je svećenici i trgovci, a u čokoladi je pretežno uživalo visoko plemstvo. U SAD-u se čokolada spominje 1765. godine, kada je osnovana i prva tvornica čokolade dr. Jamesa Bakera i Johna Hannona u Massachusettu. <emphasis>Walter Baker Company</emphasis> ustanovio je 1780. Bakerov unuk i danas je ona sinonim za kvalitetnu čokoladu.</para><para>Čokoladni napitak jednostavan je za pripremu. Dovoljno je samo ugrijati mlijeko i pomiješati ga s čokoladom u prahu ili čokoladnim pudingom. Kako bi se dobilo na punoći okusa i mirisa, dodaju se arome lješnjaka, amareta, naranče, cimeta, a sve je popularniji i napitak s rumom ili <emphasis>Baileysom</emphasis>.</para><para>Djeca osobito vole kada se na topli napitak doda tučeni šlag posipan čokoladnim mrvicama.</para><heading2>Kuhano vino potječe sa sjevera Europe</heading2><para>Tradicija pijenja kuhanog vina započela je u hladnoj Švedskoj još u srednjem vijeku. Sezona pripremanja kuhanog vina počinje potkraj studenog i traje do Sveta tri kralja.</para><para/><blockquote>
 <para>Punč je piće koje se priprema od vina ili kojeg drugog alkoholnog pića uz dodatak vruće vode, mlijeka ili čaja, šećera, limuna i različitih začina.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Kuhano vino priprema se od zagrijanog (nikako uzavrelog) crnog ili bijelog vina, uz dodatak začina i šećera. Od začina se najčešće upotrebljava cimet u obliku štapića, đumbir, kardamon, kora naranče ili drugih agruma, anis, klinčić, pa čak i lovorov list.</para><para>Prije serviranja kuhano vino sa začinima potrebno je procijediti kroz cjediljku te potom poslužiti u šalici. Servira se najčešće u staklenim šalicama ili čašama.</para><para>U Finskoj je običaj da se u šalicu prije serviranja stavi nekoliko grožđica i oguljenih badema.</para><heading2>Punč se mijenjao kroz vrijeme</heading2><para>Početkom 17. stoljeća britanski pomorci i kolonisti putovali su kroz Indiju i naišli na dotad nepoznati napitak punč (eng. <emphasis>panch</emphasis>, <emphasis>punch</emphasis>). Riječ punč potječe od hindustanske riječi <emphasis>paantsch</emphasis> koja znači pet, a odnosi se na pet sastojaka od kojih se piće priprema – voda, limeta, šećer, začini i arak (istočnjačko alkoholno piće). S vremenom su arak zamijenili rum i konjak.</para><para>Punč je postao popularan u zapadnoj Indiji istodobno kada su ga i Britanci otkrili. Smatra se da punč izvorno potječe s Jamajke i mješavina je kiselog (sok od limete), slatkog (grenadina), jakog (rum) i slabog (sok od naranče).</para><para>Danas je punč piće koje se može pripremiti toplo ili hladno. Sastavljeno je od vina ili kojeg drugog alkoholnog pića uz dodatak vruće vode, mlijeka ili čaja, šećera, limuna i različitih začina. Od alkoholnih pića najčešće se upotrebljava rum, a od voća limeta.</para><para>Rum-punč možda ćete sresti i pod nazivom grog.</para><heading2>Čaj potječe iz Kine</heading2><para>Čaj se u Britaniji pije više od 350 godina, no prvi se put spominje još prije više od 4000 godina.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Čim se temperatura zraka snizi, zaleprša snijeg i zapušu vjetrovi, većina ljudi poseže za šalicom toplog čaja.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Prema kineskoj mitologiji, 2737. godine prije Krista kineski car Shen Nung sjedio je ispod drveta dok je njegov sluga grijao vodu. List s drveta pao je u grijanu vodu, a Shen Nung odlučio je isprobati napitak.</para><para>Od najranijeg vremena čaj je bio cijenjen zdrav i osvježavajući napitak. Riječ čaj (eng. <emphasis>tea</emphasis>) potječe od kineskih riječi <emphasis>Tchai</emphasis>, <emphasis>Cha</emphasis> i <emphasis>Tay</emphasis> koje su se upotrebljavale i za opis napitka i lišća.</para><para>Pustite mašti na volju i sami osmislite svoj čajni napitak. Umjesto uobičajenog zaslađivanja šećerom, zasladite ga medom. Kako biste pripremili ukusan vitaminski napitak, pomiješajte čaj sa svježe iscijeđenim sokom od naranče ili limuna.</para><para>Ako želite mirisni napitak, dodajte nekoliko cvjetića klinčića ili koru cimeta. Postoji i mornarski čaj s dodatkom ruma, a čaju možete dodati i vino. Mogućnosti su, dakle, velike, važna je samo mašta kako biste iznenadili sebe i svoje prijatelje.</para><heading2>Kaveni napitak</heading2><para>Kaveni napitak prvi se put spominje još 800. godine prije Krista, ali o njemu su ispričane priče u mnogim arapskim legendama, kao o gorkom napitku sa snagom stimulacije. Oko 1000. godine Avicena, arapski filozof, kavu je upotrebljavao kao lijek.</para><para>Prve kavane u Europi su se pojavile početkom 15. stoljeća. Arapi su pili kavu u tako velikim količinama da ju je crkva prozvala "đavoljim crnim napitkom". Međutim, papi Clementu VIII. kava se toliko svidjela da ju je blagoslovio i nazvao istinskim pićem kršćana.</para><para>Godine 1530. godine tradicija pijenja kave stigla je do Turske, gdje se nazivala <emphasis>kahev</emphasis>.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>U Londonu je prva kavana otvorena 1650. godine. Otad su one postale središtima društvenog života, a tako je ostalo i do danas.</para><para>Danas se često priprema <emphasis>Irish coffee</emphasis>, kava s dodanim viskijem, napitak koji postoji već više od 1000 godina. Osobito među lovcima popularna je lovačka kava koja se priprema tako da se u klasičnu crnu kavu doda domaća rakija.</para>

Vrući zimski napitci

Hamburger peciva

<para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="df856666-631e-11eb-9849-0242ac120010" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Ona je ponosna mama, ponosna teta u vrtiću, žena koja stigne na gotovo sva <emphasis>cool</emphasis> okupljanja, nesebično dijeli svoj talent, znanje i ideje, ona je <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/milicza/">Milicza</ulink> - <emphasis>superwoman</emphasis>!</para><para>Teško da je do sada već niste upoznali, uživo ili putem <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/milicza/slike">slika</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/milicza/recepti">recepata</ulink> ili foruma pa zasigurno znate s kakvom lakoćom i zanosom kuha, odlazi na <emphasis>cool</emphasis> druženja, dijeli savjete, brine o obitelji, piše <ulink url="http://milicza.blog.hr/">blog</ulink> i još štošta drugo. </para><para>Za sve koji ne znaju koliko je aktivna pogledajte samo na kojim je sve druženjima bila: <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/25320">zagrebačko <emphasis>cool</emphasis> okupljanje</ulink>, okupljanje u <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/28427">Koprivnici</ulink> i <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/50415">Kraljevačkim Novakima</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/60936">kava kod njambrek</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/67124">Velika</ulink> (Požega), odlazak s <emphasis>cool</emphasis> ekipom na <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/84174">proslavu rođendana AneS</ulink>, manifestacije <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/84509">Kaj su jeli naši stari</ulink> i <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/86417">Renesansni festival</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/86024">berba jabuka kod Bedekowoman</ulink>, okupljanje u Stubakima, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/96897">Branimir centru</ulink>, nedavni <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/98955"><emphasis>H</emphasis><emphasis>alloween party</emphasis></ulink>, proslava <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/102199">ktininog rođendana</ulink>, odlazak u kino, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/103806">posljednje okupljanje u Zagrebu</ulink>... Ma, zasigurno je toga bilo još, ali kako nismo <emphasis>Big Brother</emphasis>, teško je sve pratiti 🙂</para><para>A što sve Milicza kuha? Teško je zapravo uopće izdvojiti pojedine recepte jer već vas samo uvod i ispričana priča iz svakodnevice, s puta, priče iz djetinjstva ili njenog rodnog kraja, privuku da kliknete na recept, otvorite ga i pročitate.</para><para>Nedavno je pripremila kruh s vlastitim potpisom kojeg je posvetila <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/ktina/">ktini</ulink>, a ako ne znate zašto, uvjerite se sami - <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/ktinin-kruh-s-potpisom">Kruh s potpisom</ulink>. Tema o Makedoniji bila je iznimno čitana i komentirana, a kao svoj doprinos unijela je i recept za <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/tavce-gravce-na-moj-nacin">Tavče gravče</ulink>. Teško da će se danas netko tko živi u gradu odlučiti za pripremu <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/domaci-mladi-kravlji-sir-ili-zagrebacki-sir">domaćeg kravljeg sira</ulink> kod kuće, ali ona se odvažila i uspjela, a brojni su komentari samo dokaz koliko je tražen i hvaljen. Za sve mame čija su djeca zavoljela vrtićku hranu i odbijaju jesti bilo što drugo, brzo kliknite na <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/vrticke-knedle-od-sira">Vrtićke knedle od sira</ulink>. Recepti iz obiteljske kuharice često se nađu na njenom popisu novih recepata, a tako je i <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/sirnica-babe-mile">Sirnica babe Mile</ulink>. Njenu <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/mrvicasta-pita-od-jabuka">Mrvičastu pitu od jabuka</ulink> više su puta pripremali i drugi korisnici, a <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/imotski-rafijoli-moje-strine-ancice">Imotski rafijoli</ulink> isprobani u Velikoj, bili su prefini. A koliko su njeni recepti isprobavani i poslikani možete se i sami uvjeriti.</para><para>I dok ovo pišem, pojavio se njen novi recept i nova slika, navjerojatnije spremljenog ručka. I tako iz dana u dan, Milicza obogaćuje <emphasis>cool</emphasis> zbirku recepata, na čemu joj zahvaljujemo!</para><para>A što slijedi nakon današnje dodijeljene titule <emphasis>Cool Chefa</emphasis>? Pa, zasigurno već znate: još jedna nezaboravna proslava zagrebačkih cura uz obilje finih delicija 🙂 Željno iščekujemo nove slikice!</para>

Cool Chef mjeseca listopada &#8211; Milicza

<para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="ddcbb9e2-631e-11eb-8057-0242ac12003a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Profinjene <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/ratatouille/slike">slike</ulink>, krupni kadrovi jela i maštoviti <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/ratatouille/recepti">recepti</ulink> bili su sasvim dovoljni da za <emphasis>Cool Chefa</emphasis> rujna proglasimo <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/ratatouille">ratatouille</ulink>.</para><para>Ni daleka Australija nije bila prepreka da se naša nova <emphasis>chefica</emphasis> pridruži Coolinarici i započne s objavljivanjem recepata, slika, komentara... Pogledate li bolje njene recepte, vidjet ćete da je puna ideja, sklona eksperimentiranju i isprobavanju novih kombinacija. Očito da je ljubiteljica piletine jer je koristi u mnogim receptima - <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kikiriki-rolnice-sa-piletinom">Kikiriki rolnice s piletinom</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/lanena-piletina">Lanena piletina</ulink>, Pileci stapici u sosu od mandarine, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/piletina-u-ogrtacu">Piletina u ogrtacu</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/mocarela-san">Mocarela san</ulink>... A jeste li ikada probali <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/pileci-cevapi">Pilece cevape</ulink>? Obavezno ih pripremite i to u kombinaciji s <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/ajvar-lepinje">Ajvar lepinjama</ulink>.</para><para>Priprema kruha ne predstavlja joj ni najmanji problem pa tako osim onih jednostavnijih isprobava spojiti i na prvi pogled nespojive namirnice. <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kasuka-hljeb">Kasuka hljeb</ulink> pripremila je za svog muža koji obožava okus kave dok je za <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/hljeb-sa-vinom-i-kuvanom-psenicom">Hljeb sa vinom i kuvanom psenicom</ulink> upotrijebila crno vino. Neobična je i kombinacija kikirikija u <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/ovseni-hljepcici-sa-kikirikijem">Ovsenim hljepcicima</ulink>, a želite li očarati goste, ispecite im <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/hljeb-tri-zrna">Hljeb "tri zrna"</ulink>.</para><para>Čim je rogač prvi puta isprobala, odmah se oduševila i pripremila mirisne kiflice. Tražite li ideju za predjela, obavezno pogledajte <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/gljive-u-susamu">Gljive u susamu</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/aromaticne-punjene-gljive">Aromaticne punjene gljive</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/slana-strudla">Slana strudla</ulink> te Krompir kao predjelo.</para><para>Osim što sama eksperimentira, često isprobava i vaša jela. Isprobala je recepte <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/89810">maslinke</ulink>,<ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/89817"> -Violet-Love-</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/86658">dalmatina</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/87656">anarad</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/87020">Agathe</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/85679">Monchislave</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/84011">Antoinete</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/81188">Meme</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/74831">Tanjelove</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/ratatouille/slike?page=16">une64</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/81310">Netherland</ulink>,...</para><para>Osim unosa recepata i slika, svakodnevno <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/ratatouille/komentari">komentira</ulink> i <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/ratatouille/tagovi">tagira</ulink> pa vjerujemo da će joj titula <emphasis>Cool Chefa</emphasis> donijeti još mnogo lijepih trenutaka na Coolinarici!</para>

Cool Chef mjeseca rujna &#8211; ratatouille

<para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d9c491c0-631e-11eb-93a4-0242ac120022" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Iz mjeseca u mjesec sve je više korisnika koji se ističu svojim receptima, fotografijama, komentarima... Kolovoz je nesumnjivo obilježilo <emphasis>cool </emphasis>okupljanje na Adi za koje je najviše zaslužna <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/anarad/">anarad</ulink>. I baš zbog toga ona je naš novi <emphasis>Cool Chef</emphasis>! </para><para>Anarad ste prvi put uživo mogli upoznati na <emphasis>cool</emphasis> okupljanju u Novom Sadu, a nekoliko mjeseci kasnije, ona je pripremila reprizu okupljanja, ali ovaj put u Beogradu. </para><para>Što li je sve prošla od početka do kraja same organizacije mogli ste čitati na <ulink url="https://www.coolinarika.com/forum/viewtopic.php?id=1668">forumu</ulink>, ali i <ulink url="https://www.coolinarika.com/clanak/cool-susret-na-adi">članku</ulink> koji je uslijedio odmah nakon susreta. Toliko je truda i emocija uložila da bi sve besprijekorno funkcioniralo, a jedino na što nije mogla utjecati bila je - vremenska prognoza. Zbog najavljene kiše umalo je od svega odustala, ali prizivanje lijepog vremena ipak je upalilo, a neprospavane noći, sati i sati priprema, pečenje slatkih i slanih delicija rezultirali su prekrasnim druženjem koje je svim prisutnima izazvao veliki osmijeh kojeg će se još dugo sjećati. </para><para>Dok nije nabavila fotoaparat, unosila je recepte bez slika, ali negdje u siječnju počela je <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/anarad/slike">slikati</ulink> punom parom 🙂</para><para>Kako je i sama otkrila u <ulink url="https://www.coolinarika.com/clanak/cool-ili-drugacije">intervjuu</ulink> s Jovancicom<ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/jovancica/">,</ulink> član je tima ze testiranje recepata jednog poznatog kulinarskog časopisa pa je zasigurno jedna od rijetkih koja ima priliku isprobati recepte prije njihove objave i dati svoje mišljenje i eventualne opaske. Priznala je i da je prije sve recepte radila "odokativno" sve dok joj, prilikom izrade jednog kolača, smjese nije bilo više u pećnici nego u kalupu. Tada je nabavila digitalnu vagu, strogo se drži recepture pa joj sve što priprema ispada savršeno. </para><para>Priprema sve redom, seriju "slaniša za grickanje", razne kolača, a u zadnje vrijeme upustila se i u spremanje likera (<ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/719573">Čokoladni liker</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kremasti-liker-limoncino">Kremasti liker limonćino</ulink>), a sva svoja iskustva oduševljeno dijeli s Coolinaričarima.</para><para>Želimo joj još puno lijepih trenutaka provedenih na Coolinarici, ali i druženja kojih zasigurno neće nedostajati!</para>

Cool Chef mjeseca kolovoza &#8211; anarad

Pizza muffini

<para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d924f85e-631e-11eb-8cda-0242ac12003e" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Kao što je i
sama izjavila nije ljubitelj mesa, ali zato njenu zbirku <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/biserko/recepti">recepata</ulink> čine brojna druga
jela i napici (ali naravno, ima i nekoliko <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/cevapcici">mesnih jela</ulink>!). Seriju
"funkcionalnih" napitaka zasigurno ste već zamijetili, a možda i
isprobali (za buđenje tu je <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/coctail-s-paprikom">Cocktail s paprikom</ulink>, za detoksikaciju <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/detox-specijal">Detox
specijal</ulink>, za osvježenje <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/triple-mery-berry-smoothie">Triple Merry-berry smoothie</ulink>...). Zamamni su na prvi
pogled jer osim privlačnih, osvježavajućih sastojaka za potpuni je užitak važno
i <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/67929">besprijekorno serviranje</ulink>. </para><para>Osim serije
napitaka BiserkO iskazala se i serijom krušnih recepata (<ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/country-bread-seljacki-kruh">Country bread</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kruh-8220potica8221/">Kruh
potica</ulink>, Kruh sedam sjemenaka, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kruh-s-kupusovim-listom">Kruh s kupusovim listom</ulink>, Kruh "narodni
vez<ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kruh-narodni-vez">"</ulink>, Kruh list...), ali i tartova (<ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/mexiko-tart-kukuruzni-kolac-sa-salsom">Mexico tart</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/tart-s-breskvama">Tart s breskvama</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/tart-s-kruskama">Tart s kruskama</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/cokoladni-crveni-orange-tart">Cokoladni
crveni orange tart</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/tart-s-pecan-orasima">Tart s pecan orasima</ulink>...). </para><para>Njeni recepte
mame izgledom i izazivaju ljubav na prvi pogled 🙂 Nemate li inspiraciju za
male zalogajčiće, isprobajte Mrkva-curetina "sushi" ili možda
Negimaki. </para><para>Inspirirana
vašim receptima ona ih isprobava i daje svoj završni "touch" - <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/corn-chowder">Corn chowder</ulink>,
<ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/715394">Limun torta</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/foodfan-pecivo">Foodfan pecivo</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kruh-s-cajem-menta">Kruh s čajem (menta)</ulink>. </para><para>Komentira,
tagira, pomaže savjetima korisnicima, a nadamo se da ćemo je imati prilike i
uživo upoznati na nekom od sljedećih <emphasis>cool</emphasis> okupljanja. A do tada, priželjkujemo
još kreativnih recepata i slika 🙂</para>

Cool Chef mjeseca svibnja &#8211; BiserkO

<para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="ba22fed2-631f-11eb-8778-0242ac120014" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Nakon kraljice <emphasis>muffina</emphasis>, još je jedna kraljica postala <emphasis>Cool</emphasis> <emphasis>Chef</emphasis>. Predstavljamo vam kraljicu palačinki - <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/roler/">roler</ulink>. </para><para>Do sada je unijela više od 120 recepata od kojih se najviše ističu slastice, a najviše palačinke.</para><para>Puna je ideja, a ovdje ćemo izdvojiti samo neke od recepata koji su nam zapeli za oko: <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/fina-palenta-s-rajcicom-i-sirom">Fina palenta s rajčicom i sirom</ulink> - za sve kojima se ne da razvlačiti tijesto, a pojeli bi <emphasis>pizzu</emphasis>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/tatar-pljeskavice">Tatar-pljeskavice</ulink> inspirirane tatarskim biftekom, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/njoke-od-palente">Njoke od palente</ulink> - zašto bi bile uvijek od krumpira, <ulink url="https://www.coolinarika.com/preview/recept/hrpice-od-psenicnih-pahuljica/">Hrpice od pšeničnih pahuljica</ulink> - fine grickalice za djecu... </para><para>A sad da se vratimo na palačinke. Do sada ih je unijela čak 16, što <ulink url="https://www.coolinarika.com/preview/recept/mediteranske-palacinke/">slanih</ulink>, što slatkih, od kojih su neke inspirirane poznatim čokoladicama (<ulink url="https://www.coolinarika.com/preview/recept/twix-palacinke/">Twix palačinke</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/preview/recept/rafaelo-palacinke/">Rafaelo palačinke</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/after-eight-palacinke">After eight palačinke</ulink>), a svi koji vole <emphasis>sushi</emphasis> sigurno neće ostati ravnodušni kad vide <ulink url="https://www.coolinarika.com/preview/recept/palacinke-banana-sushi/">Palačinke-banana sushi</ulink>. Piña Colada je napitak kojima žene teško odolijevaju pa će ih zasigurno s nogu oboriti i <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/koktel-palacinke-pina-colada">Koktel palačinke-PINA COLADA</ulink>. </para><para>Kraće je vrijeme izbivala s Coolinarike, a vratila se s još boljim slikama, što je najduhovitije opisala Superkemija kod recepta za <ulink url="https://www.coolinarika.com/preview/recept/hrskave-ljepotice/">Hrskave ljepotice</ulink>: "slike su ti sve u zadnje vrijeme predivne, ma lizao bih ekran". Njeni recepti, osim što su omiljeni u obitelji, omiljeni su i kod korisnika što dokazuju mnogi <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/roler/recepti/">isprobani recepti</ulink>. </para><para>Titula Superkemične u velikom se stilu proslavila u <ulink url="https://www.coolinarika.com/clanak/kupska-se-opet-trese">Zagrebu</ulink>, a sigurni smo da će i Slavonija svoju kraljicu nagraditi veselom feštom 🙂</para><para>P.S. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Bilo bi fenomenalno kad bi se na jednom mjestu našli dosadašnji <emphasis>Cool Chefovi</emphasis> <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/Broccoli/">Broccoli</ulink> (u prošlom životu bio je torta, sjećate se?), <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/mignonne/">mignonne</ulink> (kraljica minijatura), <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/superkemija/">superkemija</ulink> i roler, te odmjerili snage u pripremi torti, kolačića, <emphasis>muffina </emphasis>i palačinki, jer bi to zasigurno bio nezaboravan "slatki događaj", a ni sladokusaca ne bi nedostajalo. Možda se jednog dana i to ostvari 😁</para>

Cool Chef mjeseca travnja &#8211; roler

<para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d5387932-631e-11eb-8b86-0242ac120021" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Titula <emphasis>Cool Chefa</emphasis> ovog puta ne ide preko granice već ostaje u Zagrebu. Od kad je postala dio <emphasis>Cool </emphasis>kluba, <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/superkemija/">superkemija</ulink> je stranicu obogatila s više od 2 500 <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/superkemija/komentari">komentara</ulink>, 950 <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/superkemija/slike">slika</ulink>, 130 <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/superkemija/recepti">recepata</ulink>... Od ranog jutra, a često i dugo u noć, ona živi s Coolinarikom i gotovo da nema dana a da se ne pojavi i ostavi bar koji komentar ili post na forumu. Nedavno se na kraće vrijeme povukla, ali se ubrzo vratila što nam je izuzetno drago, jer je postala dio velike obitelji i mnogima je nedostajala. A od tada njena aktivnost ne prestaje 🙂</para><para>A što sve kuha? Do sada je objavila recepte za kruh, <emphasis>paste</emphasis>, salate, juhice, lazanje, meso, morske plodove, zimnice, kolače, kolačiće, torte, a primijetili smo i da obožava pripremati <emphasis>muffine</emphasis> (ima ih već 15!), i <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/coko-ljesnjak-muffins">slatke</ulink>, i <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/calzone-muffinsi">slane</ulink>. Za svoju preslatku <ulink url="https://www.coolinarika.com/slika/21378">Anči</ulink> (možda buduću <emphasis>cheficu</emphasis>), ali i djecu prijatelja često priprema "<ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/funky-pudla">životinjske torte</ulink>" i ideja joj zaista ne nedostaje. </para><para>Osim što je objavila svoje recepte , objavila je i serijal recepata "dragi kuha" i tako nam otkrila da se i njena bolja polovica više nego uspješno snalazi u kuhinji. Samo neki od njegovih djela su <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/fileki-na-nacin-mog-dragog">fileki</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/708332">sarma</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kotlovina-by-on">kotlovina by ON</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kisela-repa">kisela repa</ulink>... </para><para>Za početnike u kuhinji dosjetila se kako olakšati prve kulinarske korake i pripremila serijal recepata "početnička kuharica" gdje je u fazama slikama objasnila pripremu. Do sada ih je objavila desetak, a samo su neki od njih <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/710369">saft od mljevenog mesa</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/teleci-zagrebacki">teleći zagrebački</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/zapecene-palacinke-punjene-povrcem">zapečene palačinke punjene povrćem</ulink>... </para><para>O <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/superkemija/">superkemiji</ulink> bismo mogli još napisati puno redaka, ali vjerujemo da su je mnogi već upoznali, virtualno ili uživo, a oni koji još nisu, sada je pravo vrijeme da to učine. </para><para>U očekivanju novih recepata i slika novoj <emphasis>Cool</emphasis> <emphasis>Chefici</emphasis> želimo još puno lijepih trenutaka u društvu Coolinaričara. </para>

Buhtle s pekmezom

Ružice s pekmezom

Linzer torta s pekmezom

dolcela šećeri

Srca od integralnog brašna

Probiotici – dobre bakterije

Hrana koja podiže raspoloženje

Proljeće na tanjuru

Zdravlje iz propolisa

mozzarella

Vitamin D – zaštitnik kosti

Higijena namirnica – salmonela

Cvijeće kao hrana

Ortoreksija

Maslina – hrana i lijek

Čuvanje namirnica

Grožđice

Prehrana na skijalištima

Cool Chef mjeseca studenog – MinjaB

Vrući zimski napitci

Hamburger peciva

Cool Chef mjeseca listopada – Milicza

Cool Chef mjeseca rujna – ratatouille

Cool Chef mjeseca kolovoza – anarad

Pizza muffini

Cool Chef mjeseca svibnja – BiserkO

Cool Chef mjeseca travnja – roler

Cool Chef mjeseca ožujka – superkemija

Salata od kiselih krastavaca

Težina pripreme

Grupa jela

Način pripreme