{"achievement_id":1,"level_id":9,"title":"Cook Buddy","position":"back","prefix":",","suffix":null}

Sva prava zadržana

Gamifikacija omogućena

Slovenija

Žensko

Pita sa sampinjonima i mesom

Brzi kolac sa kruskama

Kompot od krusaka

Popara za dvoje

Jesenji dzuvec

Paprike sa medom

Paprike punjene sirom

Paprike punjene kupusom

Knedle sa sljivama

Domaca bundevara

Koko-coko torta

<para>Na nasem podrucju rastu dvije vrste lipe bijela lipa i crna lipa.Visegodisnje drvo lipe izraste visoko i do 30 m.Kora stabla i grana je glatka.Listovi su sitni i asimetripcni.Cvjetovi su bjelicasto zute boje,grupisani u cimozne cvasti sa dugim drskama za koje srasta priperak.Cvjetovi bijele lipe su krupniji a lisce grublje nego kod crne lipe.Bijela lipa cvjeta u junu  i julu mjesecu oko dvije sedmice prije crne lipe.Raste po bjelogoricnim sumama,na padinama brdskog podrucja,a najcesce se sadi u drvoredima.Koristi se cvat sa priperkoma a od crne lipe se bere i sam list.Cvjetovi sadrze flavonoide,nesto sluzi ,tanine,secer i vitamin C.Caj od lipovog cvijeta pospjesuje znojenje ,posebno kod prehlada i gripe djeluje na umirenje grceva,kod bubreznih bolesti i ciscenja krvi.Posebnu ljekovitost ima lipov ugljen u prahu zbog karakteristika da za sebe veze druge materije.Zato je u stanju apsorbovati u vecim kolicinama klice bolesti.Listove crne lipe beremo od petog do osmog mjeseca,a cvatove obje lipe cim pocnu cvjetati u junu i julu po suhom i lijepom vremenu.</para>

Lipa

<para>Visegodisnja zeljasta biljka visoka do 60 cm.Korijen je jak i razgranat prodire duboko u tlo.Stabiljke su uspravne ne razgranate.Donji listovi su krupniji i cine rozetu.Gornji su naspramni i sa slabo izrazenom nervaturom.Cvjetovi su purpurno plave boje grupisani u pazuhu listova.Lincura je biljka brdskih i planinskih podrucja.Koristi se korijen.Glavni sastojci su gencioamarin,pektin,secer i tanin.Upotrebljava se kao dodatak raznim cajevima za poboljsanje apetita.Korijen lincure vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za zeludac.Ekstrakt izvucen iz korijena pospjesuje probavu ,otklanja pritisak u zelucu .otklanja mucninu a korisno je sredstvo i za lijecenje napada vrtoglavice.Korijen vadimo iz tla u jesen i to samo korijen starijih biljaka.Korijenje se vadi pazljivo da se podzemni dio ne bi ostetio i kako bi neostecen ostao u zemlji.</para>

Lincura

<para>To je grm visok i do pola metra.Stabiljke su uspravne,uske,sa nasuprotnim listovima.Cvjeta u junu i julu.Cvjetovi su blijedo ljubicaste boje,grupisani u klasove.Lavanda je bogata etericnim uljima,vrlo jakog i ugodnog mirisa.Lavanda je rasprostranjena u mediteranskim dijelu,iako neke sorte mogu uspjevati na visinama do 1000m nadmorske visine.Koristi se cvijet i list.U ljekovite namjene koriste se prvostepeno cvjetovi zbog bogatog sadrzaja lavandinog ulja.Takodjer se koristi i gornji dijelovi stabiljke sa listovima i cvjetovima.Sadrzi etericno ulje,flavonide,.Lavanda djeluje umirujuce na nervni sistem.Odlicn je lijek za oci i usi.Lijeci drhtanje i ukocenost te glavobolje uzrokovane nervnim poremecajima.Bere se u junu i julu.Gornji dijelovi se vezu u snopove i suse.</para>

Lavanda

<para>Kopriva je visegodisnja zeljasta biljka visoka oko 1 m.Ima jak i razgranat korijen bjelicasto zute boje .Sabiljka je uspravna i clankovita sa naspramnim listovima.Listovi su krupni i imaju zubcast rub.Cijela nadzemna masa biljke je obrasla dlakama.Dodir sa njima izaziva peckanje i pojavu plikova.Cvjetovi su zeleni i grupisani u visece rese u pazuhu listova.Kopriva je rasprostranjena gotovo svuda ,poznat je korov koji se javlja oko naselja,pored puteva,ograda,pored potoka i rijeka.Koristi se list,cijela biljka,korijen,i sjeme.Kopriva sadrzi zeljezo ,magnezij,natrij,kalij,kremicnu kiselinu,galusovu kiselinu,i vitamin A .Ubraja se u najbolje sredstvo za ciscenje krvi.Lijeci upalu bubrega i mokracnih kanala.Sprijecava stvaranje mokracnog i bubreznog pijeska,otklanja bijedocu i malokrvnost.Znacajan je sastojak brojnih cajnih mjesavina za lijecenje reumatskih oboljenja.Beremo mlade listove koprive i vrhove stabiljka tokom cijelog proljeca i ljeta a korijen vadimo u rano proljece ili jesen.Sjeme sakupljamo krajem ljeta i pocetkom jeseni.</para>

Kopriva

<para>Grm ili nize stablo visine od 3-6 m.Kora je glatka i sjajna ,sivo mrke boje spolja ,a iznutra je crvena.Na kori su uocljive svijetle poprecne sare.Listovi su krupni sa vodoravnom slabo razgranatom nervaturom.Cvjetovi su bjelicasto zelene boje ,sitni i rastu u pazuhu listova.Cvjeta u maju i junu.Za razliku od pasje lijeske vrhovi i grancice ne zavrsavaju trnjem.Jako je rasprostranjena po vlaznim sumama,po ododima suma,pored rijeka i potoka.Koristi se kora.U kori krusine nalazi se jabucna kiselina,smola,i etericno ulje, kao i velika kolicina vitamina C.Kora krusine je blago ,ali vrlo djelotvorno sredstvo za ciscenje koje svoje djelovanje postize tek u debelom crijevu.Primjenjuje se za lijecenje zatvora ,nateknuca jetre,i protiv zastoja izlucivanja zuci.Koru krusine skidamo sa mladih grana u proljece prije listanja.</para>

Krusina

<para>Visegodisnja zeljasta biljka sa uspravnom ne razgranatom stabiljkom,koja je visoka oko 80 cm.Listovi su dugi ,perasto izdijeljeni.Cvjetovi su sitni ,bjelicaste boje,grupisani na vrhu stabiljke u stitastu cvat.Listovi i cvjetovi kunice imaju fini aromaticni miris,dok im je okus trpak i steze.Kunica cvjeta os pocetka juna pa do prvih mrazeva u kosnu jesen.Odporna je na vrucinu, susu,i hladnocu.Raste kao korov na svim suhim mjestima,po livadama,putevima,i njivama.Koristi se cvat ,gornji dijo,biljke i list.Kunica sadrzi gorku materiju ahilein i etericno ulje,flobatanin,akonitnu kiselinu,pepeo,i vitamin K.Ulje kunice sadrzi jos cerotinsku kiselinu,oleinsku kiselinu.Biljka se upotrebljava kao dobro sredstvo za poboljsanje zarastanja rana,lijecenje organa za varenje,kao i protiv razlicitih unutrasnjih krvarenja.Ljekovito djelovanje kunice narocito je povoljno kod raznih oboljenja crijeva i zeluca,kod grceva u crijevima,upale debelog crijeva ili upale zeluca.Bere se od juna do septembra beremo same cvasti ili vrsni dio biljke u fazi cvjetanja.Listove beremo u toku cijele vegetacione sezone.</para>

Kunica

<para>Kupina je visegodisnja grmolika biljka visoka i do 2 m.Stabiljke su drvenaste ,sivo smedje boje.Lisce je neizmjenicno ovalno izduzeno sa nazubljenim rubom.Na glavnom nervu lista i na lisnoj drsci nalaze se trnovi.Nalicje listova je dlakavo i svjetlije boje od lica.Cvjetovi su bijele do ruzicaste boje ,grupisani na vrhu stabiljke .Plodovi su sitne bobice ,zrele su gotovo crne boje,grupisane oko drske u zbirni plod.Raste kao ziva ograda po sikarama pored puteva,potoka,po obodu suma i na neobradjenom zemljistu.Koriste se listovi i plodovi.Kupina sadrzi etericna ulja,tanine,pektine,flavonine,jabucnu oksalnu,mlijecnu i salicilnu kiselinu i vitamin C.Sok kupine sadrzi mineralne materije i vitamine.List se upotrebljava kao sredstvo protiv hronicnog proliva i za lijecenje hemoroida.Koristi se kao sastojak u mjesavini cajeva koji jacaju odbrambene sposobnosti organizma.Beremo mlade listove tokom vegetacije a plodove visekratno kada su zreli.</para>

Kupina

<para>Konjogriz je visegodisnja biljka visoka oko 1 m.Korijen je cvrst ,vretenast,taman sa gotovo bijelom sredinom.Stabiljka je uspravna ,vrlo tvrda,razgranata u gornjem dijelu.Donji listovi su grupisani u rozetu ,duboko i najednako urezani ,dok su listovi stabiljke manji,slabije urezani i obuhvacaju osnovnom stabiljku.Listovi i stabiljka su obrasli kratkim,tvrdim,dlakama.Cvjetovi su svijetlo plave boje.Cijela biljka sadrzi mlijecni sok.Nalazimo ga uz rubove puteva i polja na livadama i pustim zemljistima.Najcesce ga nalazimo na zemljistima sa manjom kolicinom vode.Ljekoviti su svi dijelovi biljke,te sabiramo cvijet,nadzemni dio biljke u cvatu i korijen.Sadrzi secer,inulin,zeljezo,gorku materiju cikorin,masna ulja,skrob i vocni secer.Svjezi sok listova i caj od cvjetova ,listova i korijena pospjesuje izlucivanje zuci,odstranjivanje zucnih kamenaca,ciscenje krvi,poboljsava i cirkulaciju.Za pripremu caja uzimaju se korijen,listovi,i cvjetovi.Cvjetove i nadzemni dio biljke u cvatu sakupljamo od juna do septembra,a korijen vadimo u kasno ljeto i jesen .</para>

Konjogriz

<para>Vrlo je rasprostranjena zeljasta dugogodisnja biljka koja raste i do 2 m .Na nerazgranatoj stabiljci rastu veliki dlanasto sastavljeni listovi koji imaju pilast rub i lice nalik listovima konoplje.Cvjetovi su mutnoruzicaste boje,vrlo su sitni skupljeni na vrhu stabiljke u pljosnato prosirene cvatove.Raste na vlaznim mjestima uz potoke ,bare,po zivinicama,putevima,i jarke.Ljekoviti su svi dijelovi biljke,Korijen samo u svjezem stanju,ostali dijelovi u vrijeme cvjetanja.Lijeci bolesti jetre,zuci,zucne kese,slezene,zuticu,gripu,rane,kozne bolesti ,pojacava znojenje,mokrenje.Bere se od jula do septembra.</para>

Konopljusa

<para>Kleka visegodisnji zimzeleni grm visok do 1m ,jako odporan i razgranat.Listovi su uski ,iglicasti ,i kozasti.Muski i zenski cvjetovi su na razlicitim biljkama.Zenski cvjetovi su u pazuhu listova i lice na pupove.Plod je lazna bobica,ljubicasto plave boje sa 2-8 sjemenki.Plod zrije svake druge godine tako da na grmu uvijek ima zrelih i zelenih plodova.Raste po brezuljkastim ,brdskim,i planinskim krajevima.Koriste se zrele bobice.Glavni sastojak je etericno ulje,ima do 40 posto secera,zatim smole,tanina,organskih kiselina.Kleka se upotrebljava kao dodatak cajevima za lijecenje mokracnih organa,protiv upale zdjelice bubrega,kao sredsvo za izlucivanje mokrace,znojenja,.Koristi se i za jacanje zeluca,kao i protiv reumatizma i gihta.Plodove beeremo u septembru i oktobru kada su zreli.Najbolje je ispod grma prostrijeti platno i stresti zrele plodove.Zelene plodove kao i one koji imaju mrku boju,te su suplji i laksi moramo odstraniti.Preporucuje se branje kleke poslije prvog mraza jer tada plodovi sadrze manje vlage.</para>

Kleka

<para>Kicica je jednogodisnja ili dvogodisnja biljka sa cetverouglastim razgranatim stablom.Prizemni listovi na stabiljci su naspramni ,jajolikog do duguljastog oblika i imaju uzduzne zile.U gornjem dijelu stabiljke razvijen je podstitasti cvat sa brojnim cvjetovima koji se otvaraju kod temperature najmanje 20 stepeni.Cvjetovi imaju ljevkast oblik i ruzicasto crvene boje .Prasnicise nakon cvjetanja karakteristicno savijaju u spiralu.Uspijeva na svijetlim sumskim livadama,suhim travnjacima i pasnjacima.Koristi se cijela biljka koju odrezemo iznad prizemne rozete.Najvaznija ljekovita materija je gorki glikozid eritrocenta,urin,zatim etericno ulje,sluz,palmitinska kiselina.Prije svega lijeci zeludac,potice rad zelucanih,crijevnih i pljuvacnih zlijezda.Pospjesuje stolicin,otklanja zatvor.Povoljno djeluje na funkciju jetre i zuci ,lijeci zucne grceve,i zuticu.Bere se u junu i julu.</para>

Kicica

<para>Kantarion je visegodisnja zeljasta biljka visoka do 1 m,Sabiljka je pri dnu odrvenjela,razgranata je sa naspramnim grancicama koje nose male listove,a na vrhu zute cvjetove koji obicno rastu po tri zajedno.Cvjetovi u sredini imaju izrazen crveni tucak i mnostvo prasnika.Listovi imaju karakteristicne tacke koje im,kad su okrenuti prema suncu daju izgled izbusenosti .Cvjeta od maja do avgusta.Kantarion raste po livadama kraj puta na kamenjarama,na siromasnim neobradjenim zemljistimai na krcevinama.Sabira se citava biljka u cvatu.Kantarion sadrzi tanine,etericno ulje,antocian,karoten,holin,i vitamin C. Koristi se za lijecenje stomacnih bolesti ,cira stomaka,protiv proljeva,i svih poteskoca i bolesti zenskih genitalnih organa.Izvrstan je lijek za zivce,a djeluje i na smanjenje grceva,kao i na rastvaranje sluzi .Preporucuje se ulje od kantariona protiv opekotina,svjezih rana koje krvare,izljeva krvi i za lijecenje ciraeva i opekotina.Ulje se koristi i kao sredstvo na njegu koze.Sabiramo vrhove grancica u cvijetu od maja do avgusta.</para>

Kantarion

<para>Kamilica je jednogodisnja zeljasta biljka visoka od 20-50 cm,cesto je razgranata.Listovi su na stabiljci neizmjenicni,dva do tri puta perasto narezani.Na vrhu pojedinih ogranaka razvije se po jedan glavicast cvat sa brojnim sicusnim,zutim,cjevastim cvjetovima a na rubu bijeli jezicasti cvjetovi.Ako prerezemo glavicu uzduzno ustanovit cemo u njenoj unutrasnjosti supljinu to je znak prepznavanja i razlikovanja ove vrste od slicnih koji nisu ljekovite.Raste po naseljima kao korov.po zitima i putevima.Voli suha i topla podrucja.Ljekovita je cijela biljka ali se sabiraju samo potpuno razvijene cvjetne glavice bez drske.Sabiranje se obavlja samo po suncanom vremenu.Ukoliko se sabiranje vrsi na mjestima gdje se kamilica ne pojavljuje u velikim kolicinama,tada se cvjetne glavice sabiru rukom.Najvazniji sastavni dijelovi kamilice su etericno ulje,soli fosforne kiseline i veliki broj organskih kiselina.Kamilica je jedno od najboljih umirujucih sredstava i primjenjuje se posebno kod djece za ublazavanje grceva,bolova,preosjetljivosti ,i razdrazljivosti.Cvjetove beremo od maja do avgusta ujutro poslije dizanja rose.</para>

Kamilica

<para>Dugogodisnja zeljasta biljka sa poleglim podzemnim stabiljkama iz kojih izbijaju uspravne stabiljke sa duguljastim listovima,prekrivenim dlakama koje nose brojne glavice sa zutim a cesto i vanjskim bijelim cvjetovima.Cvjeta od jula do septembra.Vrtna je biljka porijeklom sa istoka.Koristi se list i cvijet.Sadrzi veliku kolicinu mirisnih i ljekovitih etericnih ulja.Koristi se za poboljsanje probave,djeluje protiv nadimanja i pospjesuje menstruaciju.Listovi se koriste za lijecenje secerne bolesti,a cvjetovi za izradu cajnih mjesavina bubreznih bolesti i prostate.Bere se u toku juna i jula.</para>

Kaloper

<para>Grane su joj u donjem dijelu odrvenjele,a zeljasti jednogodisnji izdanci stabiljke su cetverobridasti i dlakavi.Listovi su elipticni ili jajasti  na kratkoj peteljci ili sjedeci naspramno poredani na stabiljci .Ljubicasti cvjetovi razvijaju se na vrhu ogranka u prividnim klasovima.Kadulja raste u mediteranskom podrucju na kamenjarima i zalazi duboko u unutrasnjost kontinentalnog podrucja.Beru se mladi ogranci i listovi nesto prije cvatnje,suse se brzo i pazljivo u sjeni.Cesto se pored listova beru i vrsni dijelovi biljke.Kadulja sadrzi etericno ulje ,salvoil,tion,cineol,kamfor,tanin,gorke materije.Kadulja je poznata kao ljekovita biljka .Lijeci upale usne supljine zdrijela.Odlicno je sredstvo protiv znojenja.Djeluje na ciscenje krvi,pospjesuje izlucivanje sluzi iz organa za disanje,Djeluje povoljno na zeludac.Lijeci sve upale crijeva,zeluca,jetre,zuci i mokracnih puteva.Upotrebljava se za lijecenje reumatizma i glihta i citavog niza nervnih smetnji.Bere se u toku mjeseca juna i jula.</para>

Kadulja

<para>Jagorcevina je slicna jaglacu ali je mnogo cesca i rasprostranija .Cvjetovi su joj na kracim drskama ,pojedinacni,sumporno zute boje i slabijeg mirisa,a korijen je mrko zute boje.Jedan je od prvih vjesnika proljeca.Raste na suhim ,suncanim,brdskim i planinskim livadama,rijetkim sumama,obrancima,kamenjaru i grmlju.Cvijet sa ili bez caske i korijen.Glavni sastojci korijena jagorcevine su saponizidi.U cvjetovima se nalazi uglavnom etericno ulje,gorke ekstraktivne materije,jedan glikozid,ciklamin i zuta boja.Biljka je veoma znacajna,jer lijeci sve katare,pomaze izbacivanje prekomjerne sluzi,lijeci kasalj i bolesti disajnih puteva.Upotrebljava se za ciscenje krvi i jacanje srca.Veoma je djelotvorno sredstvo za spavanje,te mu se daje prednost pred svim hemijskim sredstvima protiv nesanice.Cvjetove jagorcevine beremo u martu i aprilu.Korijen vadimo u martu ,aprilu i maju.Susimo ih u sjeni ,a prethodno svu zemlju sa korijena dobro operemo.</para>

Jagorcevina

<para>Sumska jagoda je zeljasta visegodisnja biljka sa razvijenim puzecim stolonima-stabiljkama i rizomom-korijenom iz kojeg izbija lisce na dugim drskama.Listovi su trodijelni sa svilenkasto dlakavim nalicjem i zupcastog su ruba.Cvjetne drske su duge oko 20cm,na vrhu nose cimoznu cvat sastavljenu od sitnih bijelih cvjetica.Svaki cvijet ima mnogo prasnika i tuckova,pet bijelih latica,pet zelenih lapova,i pet listica vanjske caske.Cvjeta tokom aprila i maja.Samonikla biljka ,raste u sumama,na krcevinama,proplancima.i planinskim livadama.Koristi se list,plod, i korijen.U listu a narocito u korijenu sumske jagode ima dosta tanina,sluzi ,organskih kiselina,spojeva zeljeza,etericnog ulja, i vitamina C.Caj od suhih listova veoma je cijenjen za ciscenje krvi kod zelucanog i crijevnog katara, proljeva,i hemoroida.Listove beremo u proljece a plodove svakodnevno tokom maja ,juna,i jula.Korijen iskopavamo u proljece i jesen.</para>

Sumska jagoda

<para>Iva je zeljasta biljka sa listovima na stabiljci koji su nasuprotni ,duguljasti te razubljenih rubova.Cvjetovi su ruzicasti ,sakupljeni u grozdaste cvasti.Raste po suhim travnjacima ,kamenjarima,suhim brdskim livadama,uz zivica,uz poljske puteve i medje.Koristi se nadzemni dio biljke.Iva se odlikuje ugodnim mirisom koji dolazi od etericnih ulja.Pored ulja ona sadrzi glikozide,flavonide,saponide,Njena ljekovita svojstva poznata su od starih vremena.Ljekoviti su svi nadzemni dijelovi biljke.Ima vise srodnih vrsta,koje su sve vise ili manje ljekovite.Medju njima posebno se spominje brdska iva koja ima bijele cvjetove.To je zapravo prava trava iva,a u narodu postoji izreka Trava iva od mrava cini ziva.Cijeli je niz bolesti koji se lijeci ovom biljkom .Posebno je djelotvorna protiv reume,gihta,astme,nesanice,izbacuje mokracu iz tijela i nagomilanu sluz iz zeluca i pluca.Pojacava lucenje zuci ,lijeci slezenu  i uklanja grceve u zelucu.Bere se u junu i julu.</para>

Pita sa sampinjonima i mesom

Brzi kolac sa kruskama

Brzi kolac sa kruskama

Kompot od krusaka

Popara za dvoje

Jesenji dzuvec

Paprike sa medom

Paprike punjene sirom

Paprike punjene kupusom

Knedle sa sljivama

Domaca bundevara

Koko-coko torta

Lipa

Lincura

Lavanda

Kopriva

Krusina

Kunica

Kupina

Konjogriz

Konopljusa

Kleka

Kicica

Kantarion

Kamilica

Kaloper

Kadulja

Jagorcevina

Sumska jagoda

Iva

Težina pripreme

Grupa jela

Način pripreme