Stranicu <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Umag-0280/">Umag-0280</a> krasi puno slanih i slatkih <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Umag-0280/recepti/">delicija</a>. Aktivna je na svim poljima, <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Umag-0280/slike/">slika</a>, <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Umag-0280/clanci/">piše</a>, <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Umag-0280/komentari/">komentira</a> i <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Umag-0280/tagovi/">tagira</a>, sudjeluje na forumu... Čestitamo!

Sva prava zadržana

Sudjeluj u istraživanjima

Gamifikacija omogućena

Cool chef

Hrvatska

Žensko

<para>Za rastanak od korisničkih blogova evo jednog bisera Dalmacije: Manastir Krka na rijeci Krki, Kistanje, Šibensko Kninska županija, Dalmacija, Hrvatska, Europa, planet Zemlja.</para><para>
 Ovog puta bez ispričane priče jer se riječi oduzela riječ.
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="9489d312-708f-11eb-886e-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="948a19da-708f-11eb-a545-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="948a2b1e-708f-11eb-9ee9-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="9489c9f8-708f-11eb-8b0e-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="948a32bc-708f-11eb-9999-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="94889aec-708f-11eb-978c-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="948a3a00-708f-11eb-8c63-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="948a4126-708f-11eb-998c-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="948a224a-708f-11eb-a417-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="948a1110-708f-11eb-80c4-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="94886d38-708f-11eb-890c-be74c8c3692b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Kraj.....</para><para>Umag, veljača 2021.</para>

Za rastanak......

Drevni grad u carstvu kotrljana

<para>Iako je, bez sumnje, zanimljivo pratiti podatke o razvoju turizma u Hrvatskoj s naglaskom na pravi turistički boom u ex državi sredinom i krajem 80-tih godina prošlog stoljeća, daleko su zanimljiviji podatci o razvoju nautičkog turizma, gradnji marina u gotovo svakom gradu, mjestu, otočnoj uvali na Jadranu, povećanju broja zakupljenih godišnjih vezova ali i povećanju broja plovila uopće. Što se tiče spomenutog booma on je već početkom 90-tih u padu, prvo radi zasićenja tržišta sadržajima koji se godinama ne mijenjanju i ne prate trendove, potom i zbog ratnih godina. A i skupi smo za većinu turista, mora se priznati. Možda se trebalo odvojiti turistička središta po „dubini džepa“ turista, stvaranje i razdvajanje elitnih centara od onih namijenjenih masovnom turizmu, takve stvari. A možda i griješim, nisam ja nikakav stručnjak, samo malo promatram… i to čini mi se, najviše nautičare. Jer, ruku na srce, ti specijalni gosti, nautički turisti odnosno njihova plovila su se razmnožili više nego zečevi u dobrim klimatološkim uvjetima.</para><para>S tim u svezi, turistički znalci drže da su nautičari najbolji gosti; uredno plaćaju godišnje vezove (a ne troše more, jel'), dobri su potrošači naročito u marinama pri plaćanju (skupih) ribljih večera, čisti su i uredni, a sezona plovidbe im traje i po 6 mjeseci. Sve je to vjerojatno i točno ali oku promatrača, običnog „našijenca“ kao mojem primjerice, oni se čine kao nova osvajačka horda koja kreće u ljetna osvajanja u sve većem broju sa sve djelotvornijim oružjem. Bah, nije valjda tako strašno ali pokušajmo sagledati istinitost ili možebitno moje preuveličavanje, kroz opis jednog običnog ljetnog dana provedenog na dalmatinskoj plaži sredinom ljeta 2020. godine.</para><para>Svoju plažu volim preko 40 godina, a od svega najviše volim kad sam na njoj sama. Ili u svojem društvu, razumijemo se, zar ne? Plaža je dio prekrasne široke uvale koju s dviju strana krase visoke hridi i stijene, a u samom dnu uvale je pješčani dio, sprud, iznad kojega su se nadvili visoki borovi široko položenih grana. Raj za oči i tijelo!</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d032b20e-641d-11eb-a0d1-0242ac12004b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <emphasis>Uvala u Malim Docima (gore)</emphasis>
</para><para>
 <emphasis>"Moja" plaža (dolje)</emphasis>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d3a909ba-641d-11eb-902b-0242ac120046" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para> Taj se pješčani dio potom od obale dalje širi središtem podmorja sve do izlaza iz uvale. Od pješčanog pak srednjeg dijela prema obali, pojas je podmorja s podvodnim stijenama i hridima zaraslim morskom travom, dok je s druge strane izlaz na otvoreno more. Nama koji smo smješteni na svojim ležaljkama i ručnicima na obali, najveće je uživanje doplivati do tog srednjeg pješčanog dijela i plivati gore-dolje, lijevo-desno iznad tirkiznog dna kojeg krase jedino morski krastavci (ili trpovi) zalegli na zamišljene pločice. Da, da, pravi spa i wellness ugođaj ali tako je bilo nekad, prije navale nautičara. Isprva su dolazili manji čamci, potom gliseri i jahtice, a prije nekih 4-5 godina počela je prava navala jedrilica, jahti i većih brodova. U ljeto 2020. u običnom danu (nije ni vikend ni praznik) nakrcalo ih se 26. Slovima i brojkom! Plivači s obale ali i oni s plovila, komotno mogu zamisliti kakav je osjećaj kupanja u nekoj luci između brodova, trajekata i čamaca, u vodi s mirisom ... ha, luke. Ovo je ljeto bilo dodatno specifično radi pandemije covida19 te su se ljudi vrlo često i ako im to dozvoljava kućni proračun, odlučili za ljetovanje ili barem dnevno korištenje plovila na kojem su samo s članovima svoje obitelji ili rođaka, prijatelja… koga već znaju i u koga su sigurni. A veće je društvo i preduvjet da se lakše podnese cijena najma plovila. Podijelite trošak na više dijelova i stvar hoda. Dakako, ima i plovila u privatnom vlasništvu pa i s unajmljenim skiperima koji poznaju nautički posao ali u znatno manjem broju.</para><para>I tako otpočinje svoj tijek jedan običan ljetni dan na plaži u uvali jednog srednje dalmatinskog otoka.  Na plažu sam stigla oko 11 sati, a kako me do tamo dopratio pravi kolovoški „zvizdan“ jedva sam čekala trenutak ulaska u morsku vodu. U uvali se, vidim, ljuljuškaju manji gliseri, dva, tri, usidreni oko sredine da ne budu nikome na smetnji. Raspakiram stvari za cjelodnevni provod, namažem se zaštitnom kremom, otvorim novine. Oko mi registrira pokret na moru… pa da, upravo uplovljava manja jedrilica. Tiho, mirno, samo klizi mirnom površinom. Smanjuje gas na minimum, a barba (ili skiper) traži pogodno mjesto za sidrenje. Prvo pravac sredina, potom na stranu prema obali, tamo gdje se sidro može sigurnije smjestiti između kamenja. Trrrrrrr ... s pramca se spušta lanac sa sidrom. Ubrzo turisti s plovila razvezuju užad s raznoraznih plovila koje vuku za sobom i počinju s ljetnim aktivnostima obilaska obale na gumenjaku, jedrenja na dasci, plutanja na luftmadracu, plivanja, ronjenja... Za nekoliko minuta se i dvije novo pristigle jedrilice odlučuju za sidrenje na istome mjestu. Zastave su talijanske, a Talijani iznad svega vole društvo svojih sunarodnjaka tako da se sidre tik jedni uz druge, dijele ih samo bočne bove. Zajedno i oni otpočinju svoje aktivnosti, a jedina razlika u odnosu na prvo plovilo je u broju osoba na pridošlim plovilima. Gledajući mnoštvo ljudi na njihovim palubama i krmama, čovjeku na um padne pitanje je li većina stanovnika njihovog mjesta ili grada odlučila možda emigrirati? U podne počinje najezda manjih plovila, sad ih je već ušlo 6 ili 7, bacaju sidra na krivim mjestima pa ih vjetar i valovi koji se javljaju u to vrijeme odnose prema obali i pličini. Neki čak i odustaju ali većina ostaje. A onda evo, i krasna se velika jahta usmjerava prema nama iako skiper odlučuje spustiti sidro dalje, u samom ulazu u uvalu. Sad je već prisutan popriličan broj plovila iako nije došao kraj uplovljavanju, o, da barem jest! Podne je minulo i vrijeme je ručka. Prva jedrilica odlazi i na njeno mjesto hitro dolazi druga, a za njom, zuk, zuk… još dvije. Ne, nije moguće, tri, čak se tri nove usmjeravaju prema nama. I tad počinje borba za mjesto. I za sigurnost plovila jer popodne more postaje nemirno radi zapadnog vjetra. Sidre se na udaljenosti od nekoliko desetaka metara od obale (čak i manje, čini se da su nam ispred nosa) ali to nije sve jer se s dva plovila „mornari“ upućuju prema obali držeći u rukama uže za vezanje. Potom slijedi prebacivanje užeta preko neke hridi kako bi brod bio dvostruko vezan, zlu ne trebalo. Trenutak je poprilično uzavreo pa se već i obalni gosti dižu s ručnika, prvo samo promatraju, onda otpočinju prosvjedni razgovor sa svojim društvom ili čak i sa susjedima, a najhrabriji formiraju ručni lijevak i počinju „halokati„ nautičarima-agresorima. Halo! Halo! Ovi se oglušuju, u potpunosti. Nije ih nimalo briga što se kupači sad moraju provlačiti ili čak i roniti ispod užadi kako bi otplivali malo dalje od obale. Takvi nautički običaji u uvalama s plažama nisu naime posve jasni? U ovoj uvali lučka kapetanija doduše nije postavila bove, nema tu službenih (plaćenih) vezova ali ima nemogućih situacija, karikirano, neki moreplovci odlučuju vezati svoj mali čamac i za plutajuću bovu koju vuče ronilac kako bi bio uočljiv. Taman ga nešto zainteresira na kamenitom dnu, počne kružiti na tom mjestu, bova se smiruje i hop!, čamac se veže za nju. Možda djeluje smiješno i nemoguće ali ima onih koji ozbiljno prepričavaju i taj događaj. Dakle, nema službeno postavljenih bova, nema označene granice plivanja za kupače s plaža pa se eto, cijelo područje uvale očito može smatrati slobodnim. Neki od razočaranih ili gotovo razjarenih kupača odlaze dalje u potragu za mirnijim mjestom. Tišinu u uvali prekidanu smijehom kupača i stalnim zvukom razdraganih zrikavaca, prekida morski skuter. Bučno uplovljava kao predstraža novome gliseru iza sebe. Mađarskom. Taj Mađar ide sve bliže obali, ne zna se poznaje li uopće klimu ovog podneblja, zna li da su ispod njega podvodne hridi? Jedan od mojih ljetnih susjeda ga mahanjem mami još bliže, u uvalicu koju koristi sa svojom djevojkom. Tek sad barba od glisera, odnosno mađarski kapetan-turist zaključuje da nešto ipak nije u redu, naime i njemu se samom čini da je preblizu obali. Zaustavlja se i vraća prema sredini, gliser se ljulja jer je more nemirno, a njih je na plovilu petoro. Njihova predstraža (skuter) ulazi u manju šljunčanu uvalu i izvlači svoje plovilo van, među kupače, a mađarski se gliser konačno sidri na travi. Vjetar počinje jačati, a Mađar „šetati“. Sunce je pripeklo pa bi mi s obale u vodu ali sad više nitko nije siguran od šećućeg plutajućeg plovila. Situacija se dodatno komplicira i radi mogućnosti ronjenja ispod užadi onih dviju jedrilica, jer bi to mogla postati avantura nalik onoj „Posejdonovoj“ (filmska verzija sa Shelley Winters!). U uvali već gotovo nema mjesta, a Talijani s onih dviju jedrilica skaču non-stop u more. Zalet i skok! Zalet i skok! Drugi dio njihovih mnogoljudnih posada pod maskama i s perajama odabire istraživanje podmorja uz samu obalu. Ženski dio nakon ručka pere tanjure u moru. Gledam s olakšanjem kako velika jahta u daljini odlazi ali ne lezi vraže, na popodnevni dio uživanja i dalje stižu gosti s plovilima pa jedina konstanta ljetnog popodneva postaje zvuk pljuskanja sidara manjih plovila i rezak zvuk odmotavanja lanaca s većih. U tom se prekrasnom ljetnom danu nakrcalo u jednu manju uvalu 26 plovila! Konstatiram da su najvećim dijelom odabrali sidrenje blizu obale, štoviše, neke su se posade odlučile posebnim gumenim čamcima uputiti prema obali na kopneno sunčanje. Brod im se čini sigurno usidren, a kako su valovi sve veći najbolje je da se s djecom ode na obalu pod parolom: „Hvali more drž'se kraja!“</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d39bb08a-641d-11eb-ac08-0242ac120018" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para> <emphasis>Gužva!</emphasis></para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d3b4a0f4-641d-11eb-82e8-0242ac12001e" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Srećom po moj komoditet, „moja“ je plaža osim dva mjesta inače neudobna za ležanje, hridi su oštre, a ulaz u more je znan samo manjini. Odlazim mirno gore pod bor na dva tri sata odmora od sunca i nautičke torture. Računam i na to da dolazi predvečer te će plovila otploviti, a ja se pošteno isplivati. Ljudi moraju večerati, a neki čak i ručati valjda jer nisu ranije stigli. I doista, negdje oko 17 sati počinju se vaditi sidra, pri čemu često obalni kupači imaju što gledati! Velikom broju, na brzinu priučenih nautičara, sidra su naime zapela među kamenjem tako da treba znanja, umješnosti ali i sreće da ih se oslobodi. Plovila klize natrag, naprijed, pa malo na stranu ali ne ide, pa ne ide. Neki se čak u nuždi odlučuju na ronjenje i istraživanje problema. Najugroženijima su u pomoć morali prispjeti i skiperi s drugih plovila (u morskim nevoljama svi pomažu svima, to je staro pravilo bez obzira na sve). Nakon puno vike i manevriranja konačno je većina digla sidro i otplovila no, oni najveći, privezani za kopno ostaju vjerojatno u namjeri noćenja. I doista nema većeg uživanja ili gušta nego li se zibati na valovima na sigurnom mjestu, gledati raskoš zalaska sunca, a onda uz zvukove noćnih zrikavaca tonuti u san. I da ne zaboravimo, najjeftinije je ipak prenoćiti u „divljoj“ uvali privezan za obalu, a ne za vez koji se mora platiti.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d36dd26e-641d-11eb-9176-0242ac120068" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <emphasis> Suton</emphasis>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d236fda8-641d-11eb-a446-0242ac12001c" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Odlazim na zadnje plivanje tog dana, usmjeravajući se između dva privezana plovila i prateći trag sunca koje zalazi. Prema sredini i pijesku. Vraćajući se, noge i ruke mi se neprestano zapliću o morsku travu koju su podigla sidra današnje flote, a oko sebe vidim, sada bolje jer sam kontra suncu, kako površinom plutaju kore od lubenice, flasteri i plastika, odbačeni otpad s plovila. Živio nautički turizam! I dok izlazim na obalu moje razmišljanje ide u pravcu pitanja zbog čega se sva ta plovila, kad već imaju divnu mogućnost, ne upute prema dijelovima Jadrana koji su im sada dostupni, Kornate, otoke šibenskog ili zadarskog akvatorija i još dalje, na nešto što je moguće obići samo plovilima? Zbog čega u najvećem broju slučajeva unajme skupo plovilo, potom odmah uplove u prvu slobodnu uvalu u kojoj se ukotve par metara od obale i tu provedu cijeli bogovetni dan? Ne mogu ili jednostavno, ne znaju kako iskoristiti svoje skupo plovilo i svoj poklonjeni dan? Ili se barem usidriti na sredini uvale?</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d1c8575e-641d-11eb-8a21-0242ac120059" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Umag, 8. rujna 2020.</para>

"Hvali more, drž' se kraja"

Snovi puni paučine

Sva labinska proljeća

Mutvoranska školjka vremena

Roščići (kiflice) sa šunkom

<para>
 Zrmanja 
</para><para>U svojih 69 kilometara koliko joj je dug put od izvora do ušća u Novigradskom moru, rijeka Zrmanja plijeni svojom ćudljivošću, svojom nepredvidljivošću, svojom divljinom i svojom ljepotom.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f1682632-641a-11eb-8345-0242ac120018" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Krka jest lijepa, Cetina jest divna ali sam sigurna da će se većina složiti sa mnom da je ova najljepša. Vjerojatno da toj ljepoti pripomažu duboko usječeno korito u krške kanjone, sveprisutna makija i bjelina divljeg kamenoga krša kao kontrast vodi koja, zahvaljujući igri nijansama boja, poprima boju dubokog tirkiza. Tek prije 4 godine, Z. i ja smo krenuli u istraživanje zaleđa dijela Jadrana na kojeg dolazimo niz desetljeća. Jednostavno, imalo se vremena, želje i znatiželje. Uzeli smo kartu u ruke i krenuli, pa kud stigli!? Vrludali smo cestama, širim i užim, asfaltiranim i makadamskim i u najvećem dijelu upoznali strahovitu pustoš. Kamen, tu i tamo pokoja travka, pokoja ovca, pokoji starac pogurenih ramena i oborenih očiju i, ništa. Ako je netko nekada nešto i dijelio prilikom stvaranja ovoga svijeta, u ovom  kutku ili je već sve bilo razdijeljeno ili se radilo o pustoj osveti. Vozikali smo se preko Čiste Male do Bribira i Đevrski, potom Kistanja pa se okrenuli put Medviđe, pa opet na Ervenik i tu nam je, na mostu, preko suhog korita rijeke, u oči pala prvi puta rijeka Zrmanja, ne njezin glavni tok već izvor. U još većoj divljini, ispod Velebita. Tog istog ljeta, vraćajući se kući nakon godišnjeg odmora pošli smo natrag nekim posve drugim putem, želeći doći do izvora Zrmanje, ali smo zapravo tada odabrali njezinu desnu pritoku, rijeku Krupu. Uz razgled manastira u Krupi.</para><para>
 Rijeka Krupa –  Manastir u Krupi
</para><para>Cestom, od tog mjesta Medviđa, krenuli smo put Kaštela Žegarskog pa još više, u planinski dio prema mjestu Krupa po kojem i ova najveća i najjača pritoka Zrmanje, nosi ime. Nismo išli sve do vrela Krupe (kod sela Mandić) već smo se zadržali u mjestu Krupa, razgledavajući i rijeku Krupu i manastir.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f0b90814-641a-11eb-b2e4-0242ac12003b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <emphasis>Rijeka Krupa, pritoka Zrmanje</emphasis>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f1369626-641a-11eb-b220-0242ac120045" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f15faa8e-641a-11eb-805e-0242ac120045" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Inače, rijeka Krupa koja se ulijeva u Zrmanju kod Drametića sa sobom nosi sadreni materijal koji se onda pod utjecajem snage velike rijeke, taloži na prirodnim barijerama i stvara naslage te u konačnici tvori dojmljive slapove ili kaskade, drage rafterima. I rijeka je Krupa na svome putu ka Zrmanji stvorila slapove dojmljive ljepote.</para><para>Taman smo negdje prije podneva stigli u mjesto Krupa, iako smo nakon silnog penjanja i skretanja po zavojima već mislili da ćemo tako do Zagreba. Mjesto je Krupa pod upravom grada Obrovca u Zadarskoj županiji. Maleno je ali njime impozantno dominira „<emphasis>srpsko pravoslavni manastir u dalmatinskoj Bukovici Hrvatske. Osnovali su ga, vjerojatno kaluđeri koji su bježali pred Turcima (1642.). Na manastirskim zidinama sačuvani su gotički prozori. Crkva je jednobrodna, građena s okruglim kubetom. U crkvi se ističu bogato rezbarene carske dveri, zbirka ikona iz XVII. i XVIII. st. te srebrni predmeti iz XVIII. st. venecijanskoga podrijetla. Bogata biblioteka stradala je za vrijeme II. svj. rata“.</emphasis> Taj šturi opis potječe iz Enciklopedije likovnih umjetnosti, 3. sv. iz 1964. godine, nakladnika JLZ jer u drugim pisanim izvorima meni dostupnim, nisam pronašla drugi opis.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f6314d74-641a-11eb-a8cb-0242ac12001b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
 <emphasis>Manastir u Krupi</emphasis>
</para><para>Druge namjernike ili turiste tog prijepodneva nismo zamijetili, dapače, bili smo jedini posjetitelji Manastira oboružani fotoaparatom i znatiželjom uz ponešto informacija. No, sav okolni prostor bio je ispunjen mnoštvom ljudi koji su, kako smo saznali kasnije, bili gostima Manastira. Svrha nam je ostala nepoznata jer za istu nismo pitali, a nije nam niti priopćena. Čak je, moram to priznati, okrenutost tim gostima rezultirala žurbom u organizaciji i vođenju razgleda kojega smo oboje platili i očekivali malo pomniji pristup. Naime, nenajavljeni i/ili neorganizirani ulazak u Manastir nije dozvoljen, što je očekivano i opravdano, obzirom na vrijednosti koje čuva ali na kraju posjete i razgleda koji je trajao niti 10 minuta bila sam razočarana i to pripomenula voditeljici. Srećom pa smo dobili (za istu cijenu) i brošuru iz koje možemo vidjeti određene eksponate malo dulje od navedenog vremena! Doduše iz brošure se može saznati da vrijeme izgradnje ovoga sakralnog objekta datira iz ranijeg vremena, točnije iz 1317., a da je prva obnova usljedila već 1345. za vrijeme cara Dušana. Nadalje, spominju se stradanja iz vremena  mletačko-turskih ratova ali i kasnije, tijekom prošloga stoljeća, stradanja od strane pripadnika ustaša (1941.), potom i od strane hrvatskih građana (?) 1995. godine. Ne bavim se profesionalno poviješću pa se neću zaustavljati na prijeporima oko doba izgradnje Manastira, a također niti na postojanju dokumentacije zabilježenih uništavanja ili vandalskih ispada. U brošuri  se spominje, s posebnim ponosom, da se usprkos stradanjima Manastir obnavljao, a velika obnova krajem XIX. st. omogućena je uz pomoć država Rusije, Srbije i Austrije. Potonja da jest uvjetovala obnovu postavljanjem gotičkih prozora čije bi postojanje, da nije objašnjenja u brošuri zaista bilo zagonetno obzirom na podrijetlo objekta.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="efe16a76-641a-11eb-a021-0242ac120061" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <emphasis>Pročelje manastira u Krupi </emphasis>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f2b80d5e-641a-11eb-82a6-0242ac120047" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Iako je vrijeme razgleda bilo kratko, uspjeli smo razgledati dobar dio izložaka u vitrinama kao i bogato opremljen prostor crkve u Manastiru Uznesenja Bogorodice.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="efc5ada4-641a-11eb-8b2c-0242ac120066" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Prije povratka, obišli smo cijeli vanjski dio Manastira ali i njegove atrije i dvorišta koja su pomno i s puno ljubavi uređena.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="edb20f94-641a-11eb-9568-0242ac120064" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f27694dc-641a-11eb-9827-0242ac120068" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="ef9c51c0-641a-11eb-a073-0242ac120066" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f10bf74a-641a-11eb-995c-0242ac12005b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Za kraj posjete ostavili smo razgled rijeke Krupe kao i obližnjeg mlina koji, mislimo, više nije u funkciji.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f452cee2-641a-11eb-b1f3-0242ac120054" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
 <emphasis>Mlin i dotok vode do ustave</emphasis>
 <emphasis>
 <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>
 </emphasis>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f10c2c92-641a-11eb-a9ae-0242ac12002a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Vraćajući se uskom i zavojitom cestom prošli smo i kroz Kaštel Žegarski, a na mostu prelijepih lukova na čas zastali i promatrali Zrmanju na njenom putu ka moru.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f55c2b62-641a-11eb-b20e-0242ac120023" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <emphasis>Kaštel Žegarski - rijeka Zrmanja</emphasis>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f23e0054-641a-11eb-b029-0242ac120059" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 Izvor rijeke Zrmanje 
</para><para>Iako smo ovo planirali ranije, konačno, krajem kolovoza 2018. godine na povratku iz Dalmacije u Umag, odlučili smo skrenuti s glavnih cesta i potražiti mjesto izvora rijeke Zrmanje. Ako budemo i koliko budemo imali vremena. I opet smo krenuli put zaleđa ovog dijela zadarske županije, preko Kistanja do mjesta Zrmanja odnosno još dalje, do mjesta Zrmanja Vrelo u općini Gračac. Ono što je putem evidentno, jest, kao i svih naših istraživačkih pohoda u nekoliko godina unatrag, da se ovdje nimalo ne osjeti da smo turistička zemlja jer gotovo da nema automobila, a drugo, iako su glavne ceste dobro obilježene odnosno ne manjka im putokaza, dočim se skrene u kakvo omanje mjesto ili još manje, u neki zaselak, putnik je ostavljen sam sebi i svojoj intuiciji. Mještana naime bude uvijek nekako premalo, kao da su skriveni negdje i čovjek, ako nema puno vremena na raspolaganju, vrlo brzo može odustati od svoje namjere.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="edde5c2a-641a-11eb-b61a-0242ac12003a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
 <emphasis>Pogled na zaselak Palanka</emphasis>
</para><para>U Zrmanja Vrelu smo i na malome raskršću. Lijevo ili desno? Prisjetim se uzrečice jednog od likova iz knjižnog serijala koji pratim i koji na tu nedoumicu uvijek odabire lijevu stranu pa smo i mi tako krenuli i tu naišli na mještane u poslu oko kuće. Dok je moj suputnik malo ćakulao sa susretljivim neznancima ja sam razgledala mjestašce i zaključila da ima vrlo interesantnih građevina od kojih sam neke, fotografski obilježila.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f73f14d0-641a-11eb-9669-0242ac120036" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <emphasis>Zrmanja Vrelo</emphasis>
 <emphasis>
 <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>
 </emphasis>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f2ab5ea6-641a-11eb-b75d-0242ac120047" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Krenuli smo potom prema označenom putu i došli do zaseoka Bogunovići koje nije brojalo ni desetak kuća.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f1419f6c-641a-11eb-a433-0242ac12005e" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
 <emphasis>Okolica zaselaka</emphasis>
</para><para>Tu smo pošli pješice prema putokazima, manje-više rukom ispisanih, prema izvoru. Uz puteljak, na lijevoj je strani groblje, dosta zapušteno, odnosno u gustišu i visokoj travi iako su datumi prestanka života relativno svježi. Put je prohodan i pristojne širine tako da je možda moguće savladavanje istog uz pomoć vozila no, nismo se željeli vraćati. Uz krajeve puta, podivljali kupinjaci i početak šumarka.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f113364a-641a-11eb-b7d4-0242ac120050" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>A onda i tihi zvuk vode. Krenuli smo za zvukom i hodali još dosta dugo dok nam se s desne strane nije pojavila Zrmanja. Zrmanja? Eh da! Kao što čovjek ne može vjerovati da će tek rođeno djetešce sitnih udova i malešnog tijela postati odrastao (i možda krupan?) čovjek, tako je i ovdje gotovo nemoguće usporediti ovaj potok s moćnom Zrmanjom koja se svom svojom snagom ukopala duboko u kanjone kojima probija svoj put. Izvor Zrmanje predstavlja zapravo branu (Prezid) ispred koje se sastaju više podvelebitskih potočića e, da bi iza brane potekli kao jedna rijeka imenom, Zrmanja.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="edf68200-641a-11eb-945d-0242ac120050" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f12fc2ce-641a-11eb-b756-0242ac120058" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="edd0fa9e-641a-11eb-bcb8-0242ac12003a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Vraćajući se puteljkom nazad obratili smo pozornost na daljnji okoliš i uvidjeli da smo na dnu ogromne kotline oštrih rubova te se ta kotlina doimlje poput kakve obrnute piramide ili još točnije, lijevka.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f5137732-641a-11eb-a49e-0242ac12002b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Po okolnim obroncima raštrkane su skupine kuća koje vrlo vjerojatno tvore niz zaseoka. Kad mine zima i proljeće otopi velebitske snjegove i led, posve je jasno kako ti izvorišni potočići pred branom ojačaju u bujice i zaklokoću dalje Zrmanjom.</para><para>Na svom putu prema moru ova je rijeka sve učinila da njen dolazak bude atraktivan što i jest, budući da je estuarij rijeke kod Novigradskog mora dugačak čak 35 km. Prolazak je također dojmljiv jer je rijeka na svome putu od izvora ispod brane Prezid, u tom teškom krševitom kraju, izdubila šest kanjona, ponegdje joj se gubi trag radi presušivanja tijekom ljeta (Mokro polje, istočno od mjesta Ervenik) ali ga „misteriozno“ nastavlja od idućeg vrela Crni Bunar. Iznad njezinih se obala nalaze ostatci brojnih drevnih utvrda čiji su gospodari odavno napustili ovaj svijet:  preostala kula utvrde Zvonigrad (ulaz Mokro polje), gradina Keglevića, kula Kaštela Žegarskog, kula Klisina, Gornji i Donji Obrovac i na kraju, utvrda Pržunac.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f0170f8c-641a-11eb-bd92-0242ac120021" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f3d90ef4-641a-11eb-955c-0242ac12005c" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f1a7a974-641a-11eb-879d-0242ac120061" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Postojanje nabrojanih kula i utvrda vezano je uz rijeku, odnosno vodu, a što je voda značila i znači u uvjetima krša, zna se. Na tom se putu rijeka pitomo pojavljuje ili misteriozno nestaje, hrani i napaja okolna polja, dubi kanjone i slaže sedrene prepreke, mirno teče ili se ruši u milijardama kapljica preko svojih veličanstvenih bukova. Ona je ta koja je omogućavala krajevima i ljudima život i opstanak, zato što i sama predstavlja život.</para><para>Umag, rujan 2019.</para><para>Literatura:</para><para>1. Opća i nacionalna enciklopedija, Pro Leksis, d.o.o. 2005:</para><para>- o Delmtima, V. sv.,</para><para>-  o mjestu Cetina i crkvi sv. Spasa IV. sv.</para><para>2. Dušan Jelovina, izvorni znanstveni rad „Starohrvatska crkva sv. Spasa na vrelu rijeke Cetine i groblje oko nje u svjetlu arheoloških istraživanja“ (UDK 904 :726.5(497.13 Dalmacija)"08/ 09")</para><para>3. Enciklopedija likovnih umjetnosti, JLZ, 1964. sv., 3. i 4. (o manastiru u Krupi i stećcima; o crkvenom graditeljstvu)</para>

Za rastanak......

Drevni grad u carstvu kotrljana

"Hvali more, drž' se kraja"

Snovi puni paučine

Sva labinska proljeća

Mutvoranska školjka vremena

Roščići (kiflice) sa šunkom

Na izvorima života, dio II. - rijeka Zrmanja

Zrmanja - za članak

Zrmanja - za članak

Zrmanja - za članak

Zrmanja - za članak

Zrmanja - za članak

Zrmanja - za članak

Zrmanja - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Zrmanja Vrelo - za članak

Manastir Krupa - za članak

Manastir Krupa - za članak

Manastir Krupa - za članak

Manastir Krupa - za članak

Manastir Krupa - za članak

Manastir Krupa - za članak

Težina pripreme

Grupa jela

Način pripreme