Torte, kolači, ukrasi od čokolade i marcipana samo su dio velike zbirke <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Broccoli/recepti/">recepata</a> koje je <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Broccoli/">Broccoli</a> podijelio Coolinaričarima. Već je sada otkrio brojne tajne svoga zanata, a što nas još tek sve čeka? <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Broccoli/slike/">Slike</a> i brojni <a href="http://www.coolinarika.com/klub/Broccoli/komentari/">komentari</a> - su za +5!

Cool Chef

Sva prava zadržana

Sudjeluj u istraživanjima

Gamifikacija omogućena

Cool chef

Slovenija

Muško

Zabaglione

<para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="8e58b9c8-6422-11eb-a623-0242ac120066" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Tropsko voće ima dosta veliku primjenu kako u suvremenoj gastronomiji tako i u slastičarstvu. Ono po čemu se ovo voće razlikuje od našeg kontinentalnog je njegov jako fin i aromatičan okus i miris.</para><para>Neke se vrste tropskog voća bitne za slastičarstvo koriste samo za dekoraciju dok se neke koriste u potpunosti. Voće koje često koristimo za kolače: banane, ananas, mango, kivi, naranče..., dok se karambola, <emphasis>physalis</emphasis>, <emphasis>kumqat</emphasis>... uglavnom koriste za dekoraciju.</para><para>Evo malog pregleda tropskog voća u slastičarstvu: </para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="61bc4bca-6402-11eb-8947-0242ac120051" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Karambola ili <emphasis>star-fruit</emphasis> plod je istoimene biljke (drveta), koje raste u Indoneziji, Indiji i Šri Lanki. Ova se biljka također uzgaja i u Južnoj Americi, kao i u Australiji. </para><para>Drvo karambole se odlikuje dugačkim nizovima listova (dugim i po 50 cm), kao i cvjetovima jake ružičaste boje. Kod ove je biljke zanimljiv sâm plod, veoma karakterističnog oblika, zbog čega je ovo voće i našlo primjenu u gastronomiji. Boja se ploda proteže od svijetlo zelene, preko blago žute, pa do blijedonarančaste, a sve ovisi u kojem je stupnju sazrijevanja.</para><para>Engleski naziv <emphasis>star-fruit</emphasis> potječe od karakterističnog oblika ovog voća jer ima oblik zvijezde kad ga prerežete. Karambola ima jako finu aromu, blago kiselo-slatki okus i finu strukturu voćnog mesa. Zreli plod ima tanku koru koja se ne guli, tvrd je na dodir, ali je meso mekano i želatinasto. Voćka je zanimljiva i zato što istovremeno i cvijeta i daje plodove. </para><para>Karambola se može jesti i sirova i kuhana, a na Floridi od nje prave veoma slatko vino koje ima okus meda. Okusom je vrlo slična jagodi. Inače je veoma hranjiva, jer u 100 g sadrži čak 36 g bjelančevina, a bogata je i vitaminom C.</para><para>U gastronomiji se najviše koristi za dekoraciju. Veliku je primjenu karambola našla i u pripremi koktela, kako za dobivanje finih sokova i sirupa tako i kao vrlo efektan ukras na čaši. Pored toga, dosta se koristi u slastičarstvu, a osobito za ukrašavanje torti i kolača, a i kao voćni dodatak kremama.</para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="612b0ee4-6402-11eb-9dc3-0242ac120042" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><emphasis>Kumqat</emphasis> ili zlatna naranča. Bojom i duguljastim izgledom ploda, a i okusom koji je nešto između limuna i naranče, <emphasis>kumqat</emphasis> opravdava taj naziv. Domovina mu je Kina, ali danas se uzgaja i u Brazilu, Španjolskoj, Argentini, Kaliforniji i južnoj Africi.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Cijeli je plod jestiv, a zbog ljepote cvjetova i lišća uzgaja se kao ukrasna biljka. Može se čuvati i do dva tjedna, ali u plastičnoj vrećici i u hladnjaku. <emphasis>Kumqat</emphasis> sadrži vitamine A i C, kalcij i željezo, savršen je za salate. Štiti od prehlade.</para><para>Plod je <emphasis>kumqata</emphasis> sočan i sladak, dok je kora kisela, pa se narezana na kockice i stavlja u koktele. Od ploda se mogu praviti želei i džemovi, kompoti, sladoledi, voćne salate. Koristi se i za pripremanja slastica. Primijenjuje se za dekoraciju torti i kolača, narezan ili oblikovan, dok se kao i karambola, rjeđe koristi za pripremu krema i nadjeva.</para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="6174dd08-6402-11eb-ae83-0242ac12001d" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><emphasis>Physalis</emphasis>ili zlatna bobica, plod je istoimene biljke podrijetlom iz Južne Amerike, ali se uspješno uzgaja i u Africi. Plod je vrlo karakterističnog izgleda. Izvana izgleda kao sasušena, tanka mahuna, dok se unutra nalazi plod narančaste boje, veličine krupnije trešnje. </para><para>Plod je vrlo sočan, aromatičnog je mirisa i kiselkasto-slatkog okusa, s blagim notama gorčine. U plodu se nalazi i veći broj sitnih sjemenaka.</para><para>U suvremenom slastičarstvu <emphasis>physalis</emphasis> se najviše koristi kao dekoracija s ili bez mahune, umočen u čokoladu ili posut šećerom u prahu. Plod se, osim dekoracije, koristi i za pripremanje torti (dodaje se u tijesto ili nadjeve), a koristi se i za pripremu džemova. Dobar je i za pripremanje voćnih salata, a naročito u kombinaciji s avokadom. </para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="61255c2e-6402-11eb-bc33-0242ac120058" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Mango se smatra jednim od najstarijeg voća, u Indiji se uzgaja preko 5 000 godina. Smatra se da je Buda sjedio upravo ispod drveta manga kad je doživio prosvijetljenje, pa se mango i danas koristi u mnogim obredima u Indiji. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Kad se počeo uzgajati, plod je manga bio veličine šljive i ne baš ugodnog okusa. Danas plodovi manga mogu biti teški i više od dva kilograma, a drvo može imati plodove i do 100 godina. Plod je kruškolikog oblika iako ga Tajlandžani zovu tropska breskva. Sadrži vitamine B i C i dosta željeza.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Postoji oko 500 sorti manga, a boja mu varira od zelene preko crvene do žute i narančaste. Okus mu je mješavina ananasa i marelice. Može dugo ostati izvan hladnjaka u posudi na sobnoj temperaturi. </para><para>Tajlandžani ga jedu kao dodatak ribljem umaku, ili začinjen palminim šećerom. Uobičajeno je da se poslužuje narezan na kriške. Naročito se primijenjuje u istočnjačkoj i južno-američkoj garstonomiji. </para><para>Veliku je primjenu je našao i u slastičarstvu. Od njega se prave vrlo ukusne kreme finog voćnog okusa. Može se pasirati ili rezati u voćne salate. Pasiran i kuhan koristi se i kao fin preljev, a dobar je i za sorbete. U kombinaciji s breskvama odličan je nadjev voćnim tortama i kolačima. </para><para>
 Nekoliko korisnih savjeta:
</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Prilikom kupovine karambole vodite računa da joj kraci budu što žući. Svi znaci potamnjivanja na kori označavaju gubitak sočnosti.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kada jednom narežete karambolu, najbolje ju je upotrijebiti odmah, jer brzo potamni.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Prilikom kupovine <emphasis>physalisa</emphasis> obratite pažnju na sočnost ploda unutar mahune. Nerijetko se dešava da je bobica osušena ili potpuno smežurana.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ukoliko su <emphasis>kumqati</emphasis> svijetlonarančaste ili žućkaste boje, ne uzimajte ih zato što su tada obično gorki.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Autori slika unutar teksta:<ulink url="http://www.flickr.com/photos/davemorris/"> dotpolka</ulink>, <ulink url="http://www.flickr.com/photos/lunas/">Daveybot</ulink>, <ulink url="http://www.flickr.com/photos/visualdensity/">lunalina</ulink>, <ulink url="http://www.flickr.com/photos/visualdensity/">visuldensity.</ulink> </para>

Tropsko voće u slastičarstvu

<para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="12947918-6421-11eb-9c0e-0242ac120027" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Što je to što nam dočarava i uljepšava atmosferu svakog Božića? Ima li ičeg ljepšeg od njihovog neodoljivog mirisa i nevjerojatno dobrog okusa! Da, to su svima poznati i stoljećima omiljeni medenjaci, tradicionalna peciva poznata po cijelom svijetu.</para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="129cc776-6421-11eb-9bf3-0242ac120057" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Med, šećer, brašno, jaja, lješnjaci i najfiniji začini sastavni su dio starih i stoljećima čuvanih receptura za medenjake. Medenjaci se peku već stoljećima, a profinjeni recepti i jedinstven okus osigurali su im svjetsku slavu.</para><para>Pravljenje medenjaka ima dugu tradiciju. Već u 12. stoljeću u manastirima njemačkog govornog područja pekli su se kolači zaslađeni medom. Tako su redovnici često jeli medenjake zaslađene paprom, naročito uz pivu i vino, kako bi izazvali žeđ. Naribani medenjaci korišteni su u samostanskim kuhinjama kao začini, sredstvo za zgušnjavanje jela i bojenje. Iz samostana ovo fino pecivo stiglo je i u gradove gdje se služilo tijekom blagdanskih dana, naročito na svadbama i krštenjima.</para><heading3>Začini s Orijenta</heading3><para>U 15. stoljeću orijentalni začini stigli su u Europu preko Venecije i Genove. Od tada su se tijestu za medenjake počeli dodavati cimet, klinčić, anis, korijander, muškatni oraščić, kardamom i šafran. Budući da su se u Njemačkoj tada svi začini koristili pod nazivom ''papar'' (<emphasis>Pfeffer</emphasis>), nazvani su i kolači od papra (<emphasis>Pfefferkuchen</emphasis>).</para><heading3>Nürnberg - grad medenjaka</heading3><para>Zahvaljujući veoma pogodnom trgovačkom položaju, pogotovu u trgovini sa solju, Nürnberg je još u srednjem vijeku poznat po medenjacima pa je dobio naziv "Grad medenjaka". Svi začini od kojih su se medenjaci spravljali korišteni su u velikim količinama. Med koji se koristio za pripremanje medenjaka poticao je iz šume u okolini Nürnberga, a začini s obližnjih pijaca. Gotovi medenjaci mogli su se naći na svim trgovačkim putevima i izvan Njemačke. Uskoro je to postalo poznato ime i širom svijeta. Danas se i u Njemačkoj kao i u ostatku svijeta jedu nürnberški medenjaci koji ne smiju nositi ovaj naziv ukoliko zaista nisu iz Nürnberga.</para><heading3>Tradicija s velikim "T"</heading3><para>Čim se godina primakne kraju, niz nürnberške ulice počne se širiti miris medenjaka. Tada preko 4 000 vještih ruku slastičarskih i pekarskih majstora počne proizvoditi medenjake. Svaki proizvođač ima svojstveni recept koji se prenosi s generacije na generaciju i strogo je čuvana tajna. U Nürnbergu su naročito omiljeni tzv. Elizini medenjaci koji spadaju u specijalitete ove esnafske zajednice. Oni se pod ovim imenom peku još od 1808. godine. Ime su dobili po Elizi, veoma lijepoj kćeri jednog od nürnberških majstora koji su pripremali najbolje medenjake. Nakon njegove smrti ljudi su im dali ime njegove kćeri, koja je bila isto toliko lijepa kao i sami medenjaci.</para><heading3>O Aachelskom printu i Baselskom kolaču</heading3><para>Još prije više od tisuću godina u njemačkom gradu Aachenu pripremali su se kolači s medom i to pomoću drvenih modlica na kojima su urezani razni motivi. U njih bi se stavljalo tijesto, dobio bi se oblik i kasnije bi se pekli. Zbog toga su još u 18. stoljeću ovi kolači dobili naziv <emphasis>Printe</emphasis>. U vrijeme tzv. kontinentalne blokade 1808. godine Napoleon je smanjio upotrebu šećerne trske i meda pa si običan narod više nije mogao priuštiti te kolače. Jedan stanovnik Aachena, po imenu Heinrich (Henry) Lambertz napravio je ne tako skup i ukusan sirup za <emphasis>printe</emphasis>. Osnova recepta ni do danas se nije mijenjala. A na temeljima njegovog izuma stvorena je istoimena tvornica medenjaka ''Lambertz'', koja je i dan danas poznata po svojim proizvodima. Za više informacija pogledajte: <ulink url="http://www.lambertz.de/">www.lambertz.de</ulink></para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="12be8ece-6421-11eb-9710-0242ac12004d" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Opčinjenost medenjacima prenesena je i na Švicarsku, koja je također poznata po svojim Baselskim medenjacima. I za njih je vezana duga povijest. Naime, medenjaci su u Baselu poznati još od 14. stoljeća. Ali se pravi recept za Baselske kolačiće pojavio tek početkom 18. stoljeća. Osim tradicionalnih sastojka, Baselski su medenjaci karakteristični po tome što je u njima osim meda osnovni sastojak i višnjevac. I to iz dobrog razloga što je Basel u to doba bio veliki proizvođač rakija od višanja i trešanja.</para><para>Bez obzira da li se ova poslastica radi ručno u malim slastičarnama, pekarama ili na tekućoj traci u tvornici slatkiša, samo je vrhunska kvaliteta dovoljno cijenjena. Zato je ovaj kolač postao omiljen i njegova kvaliteta više ne poznaje granice.</para>

Medenjaci &#8211; slatki evergreen

<para>Meka, gipka masa nalik plastelinu, blijedo žućkaste boje finog mirisa i bogatog ukusa. Da, to je marcipan! Osim osnovnih informacija o njemu, da li stvarno znamo porijeklo i sastav marcipana?</para><heading2>Povijest marcipana</heading2><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="520b15ac-6408-11eb-8528-0242ac12003e" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Marcipan je jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih poslastica. Ali nije odjednom nastao ovakav marcipan kakav danas koristimo. Prošlo je dosta vremena, a ujedno i raznih načina spravljanja ove poslastice.</para><para>Preteča marcipana kakvog danas znamo datira još iz Perzije. Oni su pripremali "marcipan" od jestivih ulja, badema i meda, obogaćivali njegov miris i aromu s par kapi cvjetnog ulja ruže, tj. ružine vodice. Prvi marcipan nalik današnjem proizveden je u gradu Toledo, a recept su u Europu vjerojatno donijeli Marokanci. Osnovni sastojak je svakako bio badem. Marcipan je tada uglavnom bio poslastica u manastirima i najelitnijim slojevima društva. Tada se vjerovalo da u njemu ima nečeg svetog, odnosno da je neko Božje djelo pa je marcipan bio glavna poslastica na okupljanjima najpoznatijih crkava Venecije, a naročito na dan Sv. Marka, s razlogom da zaštiti vjernike od zla.</para><blockquote>
 <para>Kvaliteta marcipana isključivo ovisi od postotka badema u njemu. Što je više badema, to je kvaliteta bolja, a okus bogatiji.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Dolaskom u Europu nastala je legenda o tome kako je marcipan dobio ime. Naime, radi se o tome da nekada davno u jednoj španjolskoj pokrajini više nije bilo žita i ljudi se nisu imali čime hraniti. Ali budući da je u tom dijelu Španjolske jako dobro uspijevao badem, neki domišljati građanin po imenu Mauricio, dosjetio se da umjesto žita napravi ljudima kruh od badema. Kako na španjolskom "pan", znači kruh, a čovjek koji je sve ovo izmislio se zvao Mauricio, Španjolci su ovaj proizvod nazvali "marcipan". Tako barem govori legenda.</para><para>I kasnije u 18. i 19. stoljeću kada se marcipan počeo širiti Europom ostaje kao poslastica najbogatijih slojeva društva. U Njemačkoj su marcipan isključivo mogli jesti kraljevi i plemići. Ukoliko bi neki komad bilo kojim putem zalutao u domove seljaka, odmah bi bili pogubljeni. U to vrijeme, točnije 1806. god., u Njemačkoj u Lübecku otvara se tvornica za proizvodnju marcipana, isključivo za potrebe plemstva. Tvornica radi i danas i proizvodi jedan od najčuvenijih europskih marcipana visoke kvalitete.</para><para>Tijekom 20. stoljeća marcipan je inspirirao jednog mađarskog slastičara pa je on otvorio čitav muzej marcipana, koji obiluje nevjerojatnim figurama, raznih veličina i oblika. Ono što će sigurno oduševiti svakog su definitivno skulpture poznatih ličnosti u prirodnoj veličini, kao i kuća mađarskog parlamenta, naravno od marcipana, ali ne u prirodnoj veličini 🙂 Noseću sliku ovoga članka čine svjetski najveće skulpture iz Lübecka, napravljene u cijelosti od marcipana.</para><heading2>Upotreba</heading2><para>Postoje razne vrste marcipana, uglavnom su svi od badema. Danas se vrlo često priprema i marcipan od oraha, pistacija ili lješnjaka.</para><para>No klasična marcipan masa u sebi sadrži najmanje 25% mljevenih slatkih badema, oko 7% mljevenih gorkih badema (koji se miješaju zbog jačeg mirisa i iz njih potiče onaj miris marcipana) te naravno šećera, glukoznog sirupa...</para><para>Ono što je najbitnije kod kupovine marcipana, a i same upotrebe, je njegova kvaliteta. Kvaliteta marcipana, isključivo ovisi od postotka badema u njemu. Što je više badema, to je kvaliteta bolja, okus bogatiji, ali mu je i cijena nešto veća. Najveći postotak badema u marcipanu za upotrebu varira između 50-60%, sve manje od toga se smatra marcipanom niže kvalitete.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="5246eb9a-6408-11eb-a5e1-0242ac12002e" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="51e92672-6408-11eb-8b99-0242ac120064" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Svi dobro znamo kako upotrijebiti marcipan. S obzirom da je marcipan poluproizvod, treba ga kombinirati s ostalim namirnicama. Vrlo dobro ide kao nadjev u kolačima ili tortama, služi također za oblaganje torti i ono najvažnije, za oblikovanje raznih figura i dekoraciju poslastica.</para><para>Osim kao slatkiš, marcipan se upotrebljava i kao afrodizijak (pričalo se da daje snagu i stimulira rad srca - a te dvije stvari, s obzirom na sastav marcipana jesu točne), a vjerovalo se i da ima ljekovita svojstva, koja se mogu i pojačati dodavanjem mrvljenih bisera i dragog kamenja, kao i majčine dušice i drugih ljekovitih trava.</para><heading2>Hranjive vrijednosti</heading2><para>Dobar dio marcipana čine masnoće i to one iz badema. Stoga ukoliko želite smršaviti, s marcipanom ne pretjerivati - ipak ima visok sadržaj šećera. Ali zbog visokog sadržaja badema marcipan je jako koristan. Badem je odličan izvor proteina, ne sadrži kolesterol, a sadrži vitamin E u najboljem mogućem obliku (to jest, onom koji se najlakše i najefikasnije apsorbira), kalcij, prehrambena vlakna, željezo i folnu kiselinu.</para><para>Drugim riječima, ako konzumirate slatkiše, birajte one koji u sebi sadrže badem (kao marcipan), jer ćete tako u organizam, uz kalorije, unijeti i mnoštvo korisnih tvari.</para><para>Danas je marcipan jedna od omiljenih poslastica među ljudima, mada za razliku od ranije, sada je dostupan svakome tko ga želi probati. Jedino je pitanje da li ga volite ili ne?</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f9c119f0-6411-11eb-8adb-0242ac12002d" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="f9bd07fc-6411-11eb-ac24-0242ac120058" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="fae0df6e-6411-11eb-a336-0242ac120056" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Autori slika: <ulink url="http://www.flickr.com/photos/balakov/">balakov</ulink>, <ulink url="http://www.flickr.com/photos/nancybaym/">nancybaym</ulink>, <ulink url="http://www.flickr.com/photos/96578885@N00/">dahliacakes</ulink>, <ulink url="https://www.coolinarika.com/klub/broccoli/">broccoli</ulink></para>

Zabaglione

Tropsko voće u slastičarstvu

Medenjaci – slatki evergreen

Marcipan – poslastica i njen nezamjenjiv dio

Tropsko voće u slastičarstvu

Tropsko voće u slastičarstvu

Težina pripreme

Grupa jela

Način pripreme