Decembar je period u kom se čokolada konzumira u najvećim količinama širom sveta, bilo u obliku napitka, kao dodatak kolačima ili pak direktno iz omota. Upravo zbog ovoga sam rešila da sa vama podelim prikupljeno znanje i iskustvo koje sam stekla otkako sam se doselila u Kanadu i započela svoju čokoladnu karijeru koja traje, evo, već treću godinu :) Neću pričati o istorijatu, legendama i nutritivnim vrednostima, već o koracima koji su veoma važni u cilju da se dobije kvalitetna čokolada koju svi toliko volimo :)
Ovo sto vidite na naslovnoj slici je 3. faza, na putu do nastajanja čokolade - prženo zrno kakaovca.
Naravno, sve počinje sa agrikulturom: sadnja, održavanje polja kakaovca, berba... Jedna, meni vrlo interesantna činjenica je da se kakaovac sadi neposredno pored drveta banane, kokosa ili mahuna, a razlog toga je sto lišće navedenih služe kao senka, tj štite mlado drvo od sunca i vetra u prvim fazama rasta i razvoja, a putem zemlje se prenose i obezbeđuju svi neophodni hranljivi sastojci koji igraju važnu ulogu u redovnom rastu i razvoju ploda kakaovca, a samim tim utiču i na ukus kakaovca, kao i krajnjeg proizvoda-čokolade.
Od momenta sadnje, potrebno je 3-5 godina do stvaranja prvog cveta bele ili roze boje, koji (umesto na grani) rastu na stablu i kasnije se pretvaraju u plod kakovca koji je spreman za berbu. Drvo kakaovca je plodno narednih 25 godina, a u toku jedne godine obavljaju se 2 berbe. Svako drvo daje oko 20-30 plodova godišnje. Da bi se dobilo oko 450gr čiste crne čokolade, potrebno je upravo oko 20-30 plodova kakovca, tj. jedno celo drvo! Vreme berbe se razlikuje od zemlje do zemlje, što zavisi od klime i vrste kakovca, a obavlja se 5-6 meseci nakon početka kišovite sezone, kada kakovac sazre. Zreli plod kakaovca je oko 20cm dužine i 5 cm širine, od zlatno žute do narandžaste boje.
Berba kakovca je veoma intenzivna. Zreo plod se seče ručno, specijalnim mačetama svakih nekoliko nedelja u toku sezone. U toku berbe posebno se mora obratiti pažnja na okolne cvetne "jastuke" koji tek treba da daju plod, kao ni da se ne ošteti samo stablo oštrim mačetama, jer na oštećeno mesto mogu da prodru gljivice i drugi paraziti koji mogu uništiti stablo. Plodovi kakaovca se skupljaju u velike korpe, koje radnici prenose na svojim glavama do mesta gde će se otvarati i spremati za drugu fazu-fermentaciju.
Druga faza je fermentacija, gde se plod kakaovca pažljivo otvara, u kom se nalaze zrna kakaovca (u svakom plodu, ima oko 40 zrna). U ovoj fazi zrna su još bela i sluzava, i imaju ukus poput ličija. Evo i link kako to izgleda - KLIK.
Zrna se vade i prekrivaju lišćem banane, (ili se stavljaju u specijalne kutije) kako bi se odradila fermentacija (oksidacija), što je jedan od najvažnijih koraka cele proizvodnje, jer ona utiče na ukus i uopšte kvalitet krajnjeg proizvoda - čokolade. Proces fermentacije počinje tako što se stvaraju mikro-organizmi, tj. dolazi do rasta gljivica na pulpi koja okružuje svako zrno. Gljivice pretvaraju šećer u alkohol i u ovoj fazi bakterije oksiduju alkohol u sirćetnu kiselinu, a zatim u karbon dioksid i vodu, stvarajući toplotu i povećavajući temperaturu do 40-45C. Pulpa se pod toplotom otvara i drugog dana počinje da se cedi i suši. Visoka temperatura i sirćetna kiselina "ubijaju" zrno kakaovca i složenim hemijskim reakcijama (aktivacijom enzima, oksidacijom i pretvaranjem proteina u amino kiseline) se menja boja zrna u tamno braon i razvija se ukus čokolade.
Nakon fermentacije, koja traje oko 5 dana, zrna se suše na suncu što je ujedno i treća, ali ne i krajnja faza celog procesa. Cilj sušenja je da se nivo vlažnosti zrna svede sa 60% na 7.5%. Sušenje se mora pažljivo obaviti. Ukoliko se prebrzo osuše, zrna će biti veoma kisela i gorka, a ukoliko se sušenje obavi sporo može doći do razvoja buđi i stvaranja dodatnih ukusa. Mnogi naučnici tvrde da temperatura u toku sušenja ne bi trebala preci 65C. Zrna se uglavnom suše na suncu, tako što se rasporede na specijalne podloge, tepsije ili čak beton, i traje oko nedelju dana.
Nakon sušenja, zrna kakovca se pakuju u specijalne džakove i izvoze do fabrika koje proizvode kakao i čokoladu. Vodeći proizvođač čokolade u svetu je Callebaut, koji ima već više od 100 godina iskustva u odabiru kakao zrna, njihovom prženju i mlevenju. Upravo oni s ponosom nose titulu "Najfinije belgijske čokolade".
Pre nego što se napravi kakao i čokolada, zrna se moraju pržiti kako bi se razvio taj krajnji ukus čokolade. Vreme i temperatura pržanja takođe utiču na ukus i boju čokolade. Nakon prženja, zrna se otvaraju specijalnim mašinama i unutar svakog zrna se nalazi seme kakaovca, poznat pod nazivom "Cocoa Nib". Ove semenke se melju pod specijalnim valjcima, koja pod velikim pritiskom odvajaju kakao masu od kakao putera.
Kakako masa se suši i melje, a proizvod toga je kakao prah. Prirodan, netretiran kakao prah ima intenzivan, pun, kiselkast ukus i svetlije je boje. Kakao prah koji se koristi za pravljenje kolača je tamnije boje, jer je predhodno tretiran procesom alkalize, kako bi se otklonio taj kiselkast ukus, a dobio ukus čokolade. Tretiran kakao prah je poznat još pod nazivom "Dutch-processed Cocoa".
Kakao puter je osnovni sastojak bele čokolade, ali se takođe koristi i za proizvodnju kozmetičkih proizvoda, zamena za običan puter u kuvanju, itd...
Čokolada se dobija tako što se dobijena kakao masa i kakao puter opet spajaju (emulsifikuju), uz dodoatak sojinog lecitina, šećera i vanile. Mlečna čokolada sadrži pomenutih 5 sastojaka + mleko. Bela čokolada nema kakao masu, već kakao puter, šećer, mleko, vanilu i sojin lecitin. Svi ovi sastojci (5 ili 6) se mešaju oko 72 sata na određenoj temperaturi i ovaj postupak se zove "končiranje". Bez končiranja, crna čokolada ne bi imala taj divan sjaj i onaj zvuk "krc" kad se polomi ili zagrize na pola. Ukoliko čokolada nema taj lep sjaj i zvuk, znak je da nije kvalitetna.
I za kraj, dobro obratite pažnju kada kupujete čokoladu. Kvalitetna crna čokolada treba da sadrži predhodno pomenutih 5 sastojaka, mlečna 6, a bela 5 sastojaka i NIŠTA VIŠE. Kvalitetne čokolade su nešto skuplje i pre nego što odustanete od kupovine iste, setite se ovog teksta i koliko je vremena, truda i složenih koraka potrebno da bi se dobila jedna tabla čokolade!
Do sledećeg kuckanja...
:(Još nema komentara