Što mora znati slavonska domaćica na svinjokolji
Živimo u vrijeme kad svi rade na tome da izumru, nestanu svi dobri običaji na selu. Jedan od njih je svakako i svinjokolja. A znate kako se kaže:Bolje da nestane selo nego običaji! Običaji se malo razlikuju od sela do sela, ali uglavnom je ovako nekad bilo , a sad su još uvijek samo u nekim obiteljima. Ovo je samo mali korak da očuvam običaje svoga kraja. Bazirat ću se više na tome što slavonska domaćica mora znati i odraditi taj dan kad je svinjokolja.
Svinjokolja u našem kraju, u srcu Slavonije, u Zlatnoj dolini tradicionalno se obavlja krajem studenog i početkom prosinca. Vrijeme je bitno, treba biti hladno. Ovaj težak i zahtijevan posao treba se odraditi za danjeg svjetla.
Ranom zorom, oko 6- 7 sati, okupljaju se mesari , pomoćni radnici, žene koje pomažu u kuhinji ili crevarice koje rade vani. Uloga domaćice je veoma važna. Ona brine o svemu taj dan , posebno o jelu i piću svih koji taj dan kod nje rade.
Odmah ujutro dočeka" rabotu "sa kuhanom medenom rakijom i toplim čajem. To je prva kapljica za početak rada. Poslije pića muškarci rade vani: prije klanja svinje pripremaju vatru za kotlove za grijanje vode, korita za šurenje svinja,rasjecanje u polovice, pripremaju meso za kuhanje, melju meso za kobasice idr. Dok muški rade tzv.prljave poslove,domaćica priprema doručak. Između 10 i 11 sati poslužuje domaću platu od prošlogodišnje svinjokolje i svakako pečenu jetricu s češnjakom uz hren.
Uz to se servira razna domaća kiselina: paprika, krastavci,cikla ili turšija.
Nakon doručka muški stavljaju kuhati meso u kotlove. Od toga će praviti krvavice , švargl, palentare...
Reže se slanina za čvarke. Najviše zamirišu gotovi , pečeni čvarci.
Drugi mesari obrađuju šunke i plećke, pripremaju meso za kobasice, kulenove seke i kulene.
Domaćica nudi rabotu kuhanim , crnim vinom sa klinčićima i crnom kavom.
Crevarice vrijedno peru crijeva i stavljaju u pac. Ugriju po potrebi ruke i pomažu sve što treba.
Domaćica priprema raznovrsnu večeru, koja bude oko 17 sati. Uz taj posao domaćica radi krofne.
Slijed večere je:svježa juha od svinjskih kosti s domaćim rezancima. Iza toga kuhano meso uz hren.
Najbolja je kolinjska sarma. Svi je obožavaju.Jede se uz kruh i hren.
Iza sarme slijede sve delicije koje su napravili taj dan.
Pečene kobasice,krvavice, palentare , kare...Uz to se nudi kiselina , domaća , što domaćica ima, a uvijek se pripremi toga puno.
Na kraju večere stižu krofne s domaćim šljivovim pekmezom. Ponekad domaćica dan prije napravi štruce s orasima ili makom .
Domaćica servira večeru kad su muški sve završili vani. Iza večere domaćica uz pomoć drugih žena opere sve s čim su se služili tijekom dana,. Imaju puno vruće vode u kotlu.
Na kraju dana sve se mora spremiti. Kobasice, kulenove seke , kuleni, krvavice spremaju u pušnicu.
Slanine i šunke se sole i pripremaju za pac. Čvarci i mast spremaju na hladno.
Nekada je u već noćne sate stigao ražanj. Tajno su ga pod okriljem noći nosila djeca na ulazna vrata. Ražanj je bila grana sa manjim grančicama koje su bile očišćene i zašiljene. Na svaku grančicu domaćica bi zabola hranu: kruh, kobasice,krvavice, krofne... Na ražanj su stavili pismo za mesare. Bilo je smijeha kad se čitalo za večerom. Domaćica je ražanj odnijela na isto mjesto gdje ga je našla. Svi su se nasmijeli i najeli.
Šteta što tog običaja kod nas više nema.
Nadam se da sam vam barem malo prikazala što se još uvijek radi na svinjokolji u mojoj obitelji i obiteljima moje rodbine i naših prijatelja. Ove sve fotke su ovogodišnje i nadam se da će se ovaj običaj i dalje očuvati na dobrobit nas svih.A domaćice ? One sve mogu i znaju.....
:(Još nema komentara