Ne radi se o zagonetki, nego o jednom malom,slatkom stvorenju pod imenom LUNA, ime naime potječe iz jednog crtanog filma, da vas upoznam, ima malene uši, dva velika žuta oka, velike brkove i dugački rep...
Oovo je priča posvećena jednom malom slatkom stvorenju sive boje s velikim svjetlim očima, koje naravno svjetle u mraku, jer se naime radi o mački.Mačka nije moja, nego susjedina,ali ju volimo svi kao da je naša vlastita.
Priča teče ovako-jednoga dana obavljala sam pripreme oko kuhanja ručka, kada me prenulo neko lagano udaranje na balkonska vrata,isprva se nisam obazirala na to,ali kada sam prišla bliže ugledala sam malenu sivu mačkicu kako se s objema šapicama naslanja na vrata.
Bila je tako slatka da nisam odoljela da ne otvorim vrata pred tim tako molećivim pogledom.Nisam isprva ni znala da li ima nekoga tko se brine o njoj ili ne, još od djetinjstva volim životinje posebno mačke, tako da mi to ni nije bilo bitno.Malo sam ju pomazila, čak i nahranila, i to je tako trajalo nekoliko dana,dok mi susjeda nije rekla da su njene unuke dobile malu sivu mačkicu za rođendan, te da se zove LUNA.
Itako bi rješena velika misterija.. međutim unatoč tome, ona svaki dan lupka šapicom na naša vrata i očekuje porciju maženja,velika je maza,uživa kada se netko igra s njom, lagano i zadovoljno prede... dovoljno je da čuje da se otvaraju vrata pa ako je negdje u blizini dolazi uz vrlo glasno mijaukanje.
Ne možete ni zamisliti kako takvo malo stvorenje može pozitivno djelovati na čovjekovo raspoloženje, ne kaže se uzalud da ljudi koji imaju kućne ljubimce su zadovoljniji i sretniji. Premda se ne radi o mojem kućnom ljubimcu, djelovanje je naravno isto...to malo mekano stvorenje nalik na sivo klupko vune je čudesni dar majke prirode i hvala joj na tome...
Čujem neko lupkanje na vrata... oprostite moram prekinuti s pisanjem... to je ...LUNA....
:(Još nema komentara