Letonija

Geografski položaj

Letonija (Latvija) je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Litvom i Bjelorusijom na jugu, a na zapadu je od Švedske dijeli samo Baltičko more.

Vrlo je povoljnog smještaja na križanju puteva između juga i sjevera te od Baltika prema istoku. Izlaz na Baltičko more bitno određuje letonsko gospodarstvo i ekonomiju. Letonija je pretežno ravničarska zemlja. Glavni grad je Rīga.

Povijesni utjecaj

Teritorij Letonije naseljen je još 9000 st.pr.kr. Diljem Europe letonska obala je bila glasovita po jantaru. U 12. stoljeću organizirane su prve države, koje su već u 13. stoljeću pale pod vlast Njemačkog viteškog reda. U 15. stoljeću Poljska je preuzela većinu posjeda od Nijemaca, a u 17. stoljeću dio današnje Letonije zaposjela je Švedska.

Najtradicionalniji napitak koji je i danas u upotrebi je mliječni napitak .

1918. g. Letonija postaje samostalna država, no ne zadugo. Već početkom 2. svjetskog rata Letonija pada pod Sovjetski Savez. 21. kolovoza 1991. g. Letonija ponovno stječe samostalnost, a od 1. svibnja 2004. g. Letonija je i članica Europske unije.

Karakteristike kuhinje

Na letonsku kuhinju utjecale su kuhinje susjednih zemalja, a ponajprije njemačka, švedska i ruska kuhinja. Uslijed oštrih klimatskih uvjeta i skromne kvalitete zemlje, Letonci su oduvijek teško radili kako bi osigurali hranu. Stoga im je pogodovala jaka i "teška prehrana".

Na nacionalnom letonskom tanjuru predvladavaju poljoprivredni proizvodi i meso, a zahvaljujući položaju na istočnoj obali Baltika i riblji proizvodi.
Letonska kuhinja oslanja se na lokalne sastojke: pšenicu, ječam, krumpir, luk, kupus i jaja. Specifična je i zbog minimalne upotrebe začina, a kruh zauzima posebno mjesto na letonskom stolu.

Tradicionalni obroci

Klasičan letonski doručak sastoji se od sendviča sa sirom, kobasica, krastavaca i drugih nadjeva. Za doručak se jedu i pečena ili kuhana jaja. Za dobro jutro mnogi Letonci će posegnuti za mlijekom, kavom ili čajem.

Na letonsku kuhinju su utjecale kuhinje susjednih zemalja, a ponajprije njemačka, švedska i ruska kuhinja.

Vrijeme ručka je centralni dio dana i mora biti kuhan, topao i okrepljujući. Tipična jela jesu:

• mesne i riblje juhe
• prženo meso - odrezak, piletina, svinjetina i drugo
• riba (losos, pastrva, bakalar)
• krumpir (kuhani, prženi, pire krumpir)
• riža
• salate (primjerice ona od krumpira)
• pīrāgi.

Jelima se prilaže vrhnje. Uz ručak neizostavan je i desert: mliječni i voćni proizvodi, kolači sa želeom i drugo. Ručak je vrijeme i za omiljeni napitak: mlijeko, čaj, kavu ili voćne sokove.

Večera se uobičajeno po povratku s posla. Poput ručka, tradicionalna večera je kuhana i topla ili brza i moderna. Mnogo ljudi u nedostatku vremena poseže za smrznutim jelima, pizzama, sendvičima ili pekarskim proizvodima.

Pića i napitci
Tijekom dana u Letoniji se najčešće ispija kava, čaj, voćni sokovi i izvorska voda. Najtradicionalniji napitak koji je i danas u upotrebi je mliječni napitak rūgušpiens. Pije se kefir i kvas. Svepopularno pivo po guštu je i Letonaca, a najpopularnije domaće pivovare jesu: Užavas, Aldaris, Bauskas, Cēsu, Tērvetes, Lāčplēša. Pivo slijedi votka.

Zanimljivosti

• Posjetite Riga Central Market - jednu od najstarijih i najvećih tržnica u Europi.
• 80% svjetskih rezervi jantara nalazi se u području Baltičkog mora. Stoga, želite li jantar, kupite ga u Letoniji.
• U Letoniji se nalazi Kuldiga, najširi vodopad u Europi, s čak 240 m širine.
• Na tisuće jezera i rijeka pružaju raznovrsne mogućnosti rekreacije na vodi od udobnog plovljenja do raftinga. Izleti brodom traju od 1 do tjedan dana, a i više.
• Smještaj se u Letoniji nudi u seoskim domaćinstvima, kampovima, kućama za iznajmljivanje, u čistoj i očuvanoj prirodi s najvišim certifikatom za očuvanje okoliša. Gosti imaju priliku uživati u organskoj hrani, izletima u prirodu, promatranju životinja i drugim aktivnostima.