Bundevetine

Bundeva, buča ili tikvi ima više stotina vrsta. Kao i sofisticiranijih podgrupa u obliku tikvica, krastavaca i dinja. Duguljastih, okruglih, bradavičastih, narančastih, zelenih, prugastih, malih, s klobukom. Pravo im je ime  - Cucurbita, a ostalo su nadimci.

Nažalost, u današnje se vrijeme bundeve uglavnom poistovjećuju s proslavom Halloweena te s pitama koje se peku za Thanksgiving. Barem je tako u Americi. I bez obzira što iz godine u godinu etnolozi, novinari, nutricionisti i chefovi pokušavaju podsjetiti da je stoljećima predstavljala važniju jesensku i zimsku namirnicu, korištenu u bezbroj recepata, bundeva se i dalje teško rješava svoje ludističke i dizajnerske uloge.

Od svih poznatih oblika korištenja postoji jedna bizarna, pomalo zastrašujuća i apsolutno negastronomska tradicija.

Bundevetine! Svake se jeseni u Sjedinjenim Američkim Državama održavaju natjecanja za najveću bundevu sezone. Od male se seoske zabave posao s divovskim bundevama toliko proširio da uzgajivači zarađuju velike novce, a nerijetko i slavu. Svoje uratke ponosno prikazuju na raznim sajmovima, ali i na televiziji.

Pronašla sam jedan prastari novinarski članak koji govori da je 1855. neki gospodin iz Greenporta, Long Island, država New York, pronašao u svom vrtu ogromnu bundevu od 34 kg koja mu je uništila stablo breskve. Današnji bi se profesionalci  nasmijali na ovaj podatak, odmahnuli rukom uz objašnjenje - "bundevica"!

Bundeve iz godina u godinu rastu. Godine 1981. rekordna je bundeva težila 215 kg, da bi se 1994. prešla simbolična brojka od 500 kilograma. Prošle godine bundevetina - rekorderka - dostigla je preko 800 kila! Ponosni su uzgajivači  bračni par Jutras iz North Scituate, država Rhode Island koji su za uzgoj rekorderke dobili 5.000 dolara. Sve divovske bundeve pripadaju tzv. Atlantic Giant sorti. I mnogi se slažu da na sljedeći rekord od jedne tone neće trebati još dugo čekati.

Prije nekoliko godina, jedna je ogromna bundeva postavljena u glavnu dvoranu Grand Central Terminala (glavne željezničke stanice) u New Yorku. Osim njihove veličine, ljude fascinira i način na koji se uništavaju. Dakle, kad bundeva počne trunuti, a jasno nam je da se tako ogromna bundeva ne može nasjeckati nožem i baciti u smeće, prelazi se na - dinamit. Da, velike se bundeve uništavaju uz veliku eksploziju. Prošle  je godine u talk showu Davida Lettermana prikazana jedna takva eksplozija. Ako vas zanima, dovoljno je pretražiti na Googleu.

Bundevetine imaju i svoje specijalno tržište sjemenja. Ako iz sjemenki određene bundevetine nekoliko puta zaredom izraste ista takva, ili približno velika bundevetina, ono se smatra vrlo dobrim i traženim. Takva sjeme može dostići cijenu i od 850 dolara po sjemenki?!

Nikad nisam vidjela bundevetinu. Osim na ekranu ili papiru. Uživo sam stigla do
20-30 kila i već su mi se činile debele, pretile, zavaljene na bok, poput prejedenih Neronovih gostiju. Kora bundevetine sliči na tijelo obučeno u celulit i mast koje se od vrha cijedi prema zemlji. Pomalo tužna i deformirana tijela koja se više ne mogu ni preokrenuti, odnosno, ni ustati.

Kako se uzgajaju bundevetine?

Krajem travnja sjeme se posadi u zatvorenom prostoru. Čim izniknu prvi zeleni listići, biljčica seli u staklenike. Kad se zavijene peteljčice počnu penjati, biljku treba presaditi u zemlju. E, tada počinje glavna utrka. Da bi od bundeve postala bundevetina, najprije joj treba pronaći mjesto pod suncem, tj. oko 75 metara kvadrata plodne zemlje. Ako joj budemo davali oko 30 litara vode dnevno, naravno u sušnim sezonama, i nešto, pretpostavljam gnojiva, što se zove "miracle-grow" (čudotvoran rast), te stabljike budu rasle do metar svaki dan, možemo se ponadati da ćemo do jeseni dobiti bundevetinu.

Kako se mjere, prevoze i ostale logističke podatke, nisam uspjela doznati.